Ustavni sud Crne Gore

09/09/2026

09/09/2026

📢 ⚖️ Ustavni sud Crne Gore najoštrije odbacuje navode advokata Branka Anđelića, branioca Darka Janjića, osuđenog po prvoj pravosnažnoj SKY presudi u Crnoj Gori, jer je u svom reagovanju iznio tvrdnje koje su u direktnoj suprotnosti sa sadržinom ustavne žalbe koju je sam podnio i dokumentacijom koju je uz nju dostavio.

🔷 Uvidom u spise Ustavnog suda, u elektronskom sistemu i u fizičkom obliku, vrlo lako je provjerljivo da se u njima ne nalazi rješenje Vrhovnog suda Crne Gore na koje se advokat Anđelić sada poziva.

🔷 Ta odluka nije dostavljena uz ustavnu žalbu, niti je u žalbi uopšte pomenuta.

🔷 Naprotiv, Anđelić je u ustavnoj žalbi naveo da su presudom Apelacionog suda „iscrpljena sva pravna sredstva“ i da Zakonikom o krivičnom postupku nijesu predviđena druga pravna sredstva.

🔷 Ako je Vrhovni sud prije podnošenja ustavne žalbe već odlučio po njegovoj žalbi, advokat je bio dužan da o tome obavijesti Ustavni sud i dostavi tu odluku, na koju je takođe mogao tražiti ustavnosudsku zaštitu.

🔷 Ustavni sud u fazi ispitivanja procesnih pretpostavki odlučuje na osnovu navoda i dokumentacije koju podnosilac dostavi, a ne pribavlja spise redovnih sudova kako bi umjesto njega utvrđivao koja je pravna sredstva koristio.

🔷 Zato je tvrdnja da je Ustavni sud previdio odluku Vrhovnog suda koja se „nalazi u spisima predmeta“ lako provjerljiva – i netačna.

🔷 Ustavni sud podsjeća da i prećutkivanje činjenica od neposrednog značaja za odlučivanje može otvoriti pitanje zloupotrebe prava na podnošenje ustavne žalbe.

🔷 Na internet stranici Ustavnog suda dostupan je i Vodič za podnošenje ustavne žalbe, sa praktičnim informacijama o uslovima, načinu i postupku podnošenja ustavne žalbe, koji podnosiocima može pomoći da svoja prava pred Ustavnim sudom ostvaruju na pravno valjan i potpun način.

09/09/2026

📢 ⚖️ Ustavni sud Crne Gore odbacio je ustavnu žalbu Darka Janjića, osuđenog po prvoj pravosnažnoj SKY presudi u Crnoj Gori na pet godina zatvora, jer prije obraćanja Ustavnom sudu nije iscrpio pravni put pred Vrhovnim sudom.

🔷 Ustavni sud je naglasio da se pitanje SKY ECC komunikacije ne svodi samo na sadržaj pojedinačnih poruka, već otvara šira pitanja o načinu pribavljanja digitalnih dokaza, njihovoj pravnoj prirodi, autentičnosti, mogućnosti odbrane da ih ospori i odnosu međunarodne pravne pomoći i domaćih pravila dokazivanja.

🔷 Zbog mogućnosti neujednačene sudske prakse, od posebnog je značaja da Vrhovni sud, kao najviši redovni sud koji obezbjeđuje jedinstvenu primjenu zakona, dobije priliku da o tim pitanjima zauzme pravno obrazložen stav.

🔷 Ustavni sud zato nije mogao prvi da ulazi u meritum spornih pitanja o SKY dokazima, prije nego što je Vrhovnom sudu pružena mogućnost da se o njima izjasni u okviru svoje nadležnosti.

07/09/2026

📢 ⚖️ Ustavni sud Crne Gore usvojio je ustavnu žalbu bivše sutkinje Vrhovnog suda Hasnije Simonović, kojoj je Sudski savjet u januaru 2023. godine konstatovao prestanak funkcije nakon što je navršila 40 godina staža osiguranja i 61 godinu života. Sud je utvrdio da joj je povrijeđeno pravo na pravnu sigurnost i privatni život, jer država nije obezbijedila jasan i predvidiv zakonski okvir za prestanak sudijske funkcije.

🔷 Ustavni sud je, međutim, ocijenio da je Zakon o PIO bio jedini mjerodavni zakon koji se mogao primijeniti. Sudski savjet je 2021. godine morao da napravi presjek i uspostavi jedinstvenu praksu, jer se prije toga iz odluka nije moglo pouzdano znati po kojem zakonskom osnovu i sa koliko godina života ili staža sudiji prestaje funkcija. Od 2021. godine primjena Zakona o PIO na prestanak funkcije sudijama je konzistentna i nedvosmislena.

🔷 Ustavni sud je utvrdio da država, uprkos mišljenjima Venecijanske komisije, nije donijela poseban zakon kojim bi jasno uredila uslove za prestanak sudijske funkcije i time ispunila svoju pozitivnu obavezu zaštite nezavisnosti sudstva.

🔷 Simonović nije vraćena na sudijsku funkciju jer i dalje ispunjava uslove za njen prestanak po Zakonu o PIO, pa je Ustavni sud ocijenio da ponovno otvaranje postupka ne bi bilo moguće niti zakonito. Dosuđeno joj je 10.000 eura, odnosno puni iznos pravičnog zadovoljenja koji je tražila.

31/08/2026

⚖️ 📢 Ustavni sud Crne Gore održaće 15. septembra u 10 časova, javnu raspravu u postupku ocjene ustavnosti zakonskog rješenja kojim je vakcinacija propisana kao uslov za boravak djece u javnim i privatnim predškolskim ustanovama.

🔷 Sud će obezbijediti direktan prenos javne rasprave putem interneta, dok će zainteresovanim medijskim kućama biti omogućeno preuzimanje signala i njeno direktno prenošenje.

🔷 U javnoj raspravi učestvovaće prof. dr Dragan Laušević, epidemiolog i predstavnik Instituta za javno zdravlje Crne Gore, dr Senad Begić, epidemiolog i koordinator UNICEF-ovog programa za društvene promjene i promjene u ponašanju, Nela Krnić, koordinatorka UNICEF-ovog programa za monitoring dječijih prava, i Mina Brajović, šefica Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori.

🔷 Stručna mišljenja iznijeće i prof. dr Nevena Vučković Šahović, stručnjakinja za međunarodno pravo i prava djeteta i nekadašnja članica Komiteta Ujedinjenih nacija za prava djeteta, prof. dr Ivana Mihić, psihološkinja i univerzitetska profesorka iz Novog Sada, stručnjakinja za razvojnu psihologiju, psihologiju porodice i rani razvoj djece, kao i prof. dr Ranko Rajović, ljekar, specijalista interne medicine i stručnjak za neurofiziologiju, obrazovnu neuronauku i rani razvoj djece.

🔷 Uz podršku Evropske unije i Savjeta Evrope, kroz zajednički program „Horizontal Facility“, za potrebe javne rasprave i odlučivanja angažovan je i međunarodni ekspert koji će analizirati uporedna zakonska rješenja u državama članicama Savjeta Evrope koja se odnose na mjere koje države preduzimaju radi zaštite javnog zdravlja, uključujući mjere kojima se nastoji obezbijediti visok stepen imunizacije stanovništva, uz istovremeno poštovanje i zaštitu prava i sloboda pojedinaca.

🔷 U pripremi javne rasprave Ustavni sud je od nadležnih organa zatražio obimne podatke o sprovođenju obavezne imunizacije, obuhvatu djece vakcinacijom, broju vakcinisane i nevakcinisane djece predškolskog uzrasta, primjeni osporenih odredaba i njihovim konkretnim posljedicama, kao i o primjeni drugih povezanih zakonskih rješenja.

31/08/2026

⚖️ 📢 Ustavni sud Crne Gore usvojio je ustavnu žalbu Ž. H. iz Tivta koji skoro petnaest godina čeka konačnu odluku o zahtjevu za ostvarivanje prava na starosnu penziju i utvrdio da mu je dugim trajanjem upravnog postupka povrijeđeno pravo na pravično suđenje u razumnom roku.

🔷 Sud je naložio Fondu penzijskog i invalidskog osiguranja Crne Gore - Područnoj jedinici Bar da, najkasnije u roku od tri mjeseca od dostavljanja odluke Ustavnog suda, sprovede i okonča prvostepeni postupak, a potom Sudu dostavi izvještaj o izvršenju odluke.

🔷 Postupak je započet 28. decembra 2011. godine, kada je podnosilac Fondu PIO podnio zahtjev za priznanje prava na starosnu penziju. Do podnošenja ustavne žalbe, 5. decembra 2024. godine, trajao je gotovo 13 godina na tri nivoa nadležnosti, bez konačne odluke prvostepenog organa, a nije bio završen ni u vrijeme odlučivanja Ustavnog suda u junu 2026. godine.

🔷 Ustavni sud je ocijenio da predmet nije bio naročito složen u mjeri koja bi mogla opravdati tako dugo trajanje postupka. Višestruko poništavanje odluka i vraćanje predmeta na ponovno odlučivanje, prema ocjeni Suda, ukazuje na neefikasno i nepravilno postupanje upravnih organa, a ne na objektivnu složenost predmeta.

27/08/2026

⚖️ 📢 Ustavni sud: Građani da ne nasijedaju na neistine i manipulacije na društvenim mrežama

🔷Ustavni sud Crne Gore najoštrije odbacuje neistinite tvrdnje da je odluka u predmetu koji se odnosi na vakcinaciju djece kao uslov za boravak u predškolskim ustanovama unaprijed dogovorena ili vremenski uslovljena bilo kakvim političkim ili drugim interesima.

🔷 Odluke Ustavnog suda ne donose se unaprijed, niti izvan Suda.

🔷 Javna rasprava upravo služi tome da Ustavni sud, nakon razmatranja svih relevantnih činjenica, stručnih stavova i pravnih argumenata, donese odluku zasnovanu isključivo na Ustavu i međunarodnim standardima zaštite ljudskih prava.

🔷 Pozivamo građane da ne nasijedaju na manipulacije i dezinformacije kojima se dovodi u pitanje nezavisnost i integritet Ustavnog suda.

🔷 Svako ko tvrdi da raspolaže saznanjima o nedozvoljenom uticaju na odlučivanje Ustavnog suda pozvan je da takva saznanja, umjesto njihovog plasiranja na društvenim mrežama, prijavi nadležnim organima.

11/08/2026

📢 ⚖️ Ustavni sud Crne Gore, većinom glasova, utvrdio je da nije neustavno što pravo na troškove prevoza imaju sudije izabrane po novom sistemu izbora, uvedenom 20. marta 2015. godine, dok to pravo po osporenoj odredbi ne pripada sudijama izabranim po ranijem sistemu. Sud je ocijenio da se ove dvije grupe sudija, zbog različitog načina izbora, ne nalaze u istoj pravnoj i činjeničnoj situaciji.

🔷 Sud je posebno imao u vidu razliku između ranijeg i sadašnjeg sistema izbora sudija osnovnih sudova. Po ranijem Zakonu o Sudskom savjetu, kandidati su unaprijed znali za koji se osnovni sud prijavljuju, jer je konkretnim javnim oglasom bio određen sud u koji se sudija bira. Time su, već prilikom prijavljivanja, znali da konkurišu za sud koji se nalazi van mjesta njihovog prebivališta ili boravišta.

🔷 Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko glasala je protiv odluke, smatrajući da osporeno zakonsko rješenje stvara nejednakost među sudijama u zavisnosti od vremena njihovog izbora, bez objektivnog i razumnog opravdanja.

🔷 Prema njenom mišljenju, vrijeme izbora i način na koji su birane sudije ne može biti legitiman osnov za različito postupanje u ostvarivanju prava iz radnog odnosa. Ukazala je da dvoje sudija koje iz istog mjesta putuju u isti sud ne mogu imati različito pravo na naknadu samo zato što su izabrani po različitim zakonskim režimima, što smatra suprotnim načelu jednakosti pred zakonom.

🔷 Sudija Faruk Resulbegović takođe se nije saglasio sa odlukom većine, smatrajući da zbog značaja sudijske funkcije sve sudije treba izjednačiti u ostvarivanju prava koja proizlaze iz njenog vršenja, nezavisno od vremena i načina izbora.

🔷 Prema njegovom mišljenju, priznavanje troškova prevoza samo sudijama izabranim po novom sistemu, a ne i ranije izabranim sudijama i sudijama koje napreduju u sud više instance van mjesta prebivališta, ne zadovoljava zahtjeve pravne sigurnosti i vladavine prava i narušava ustavne principe zabrane diskriminacije i jednakosti pred zakonom.

🔷 Ustavni sud odluku je donio prije izbora dvoje novih sudija.

06/08/2026

🔷 Ustavni sud Crne Gore usvojio je ustavnu žalbu nekadašnje sutkinje Ustavnog suda Fetije Međedović, ukinuo presudu Vrhovnog suda Crne Gore i predmet vratio tom sudu na ponovni postupak i odlučivanje, jer redovni sudovi nijesu suštinski ispitali njen ključni navod – da joj Ustavom garantovani devetogodišnji mandat nije mogao biti prijevremeno prekinut Ustavnim zakonom za sprovođenje Amandmana na Ustav, donijetim prostom većinom, mimo razloga za prestanak funkcije propisanih samim Ustavom.

🔷 Ustavnim zakonom za sprovođenje Amandmana, donijetim prostom većinom, predviđeno je raspisivanje javnog poziva za izbor svih sudija, dok je izmjenama Zakona o Ustavnom sudu propisano da dotadašnji predsjednik i sudije rade do izbora novog sastava. Ustavni sud je ocijenio da je na taj način sprovodbeni zakon suštinski uveo novi osnov za prestanak sudijske funkcije mimo razloga propisanih Ustavom.

🔷 Sud je upozorio da bi prihvatanje takve mogućnosti vodilo „ustavnoj anarhiji“, jer bi se ustavnim zakonima za sprovođenje budućih reformi, prostom većinom, mogli mijenjati Ustavom propisani uslovi za prestanak mandata najviših državnih organa – pa bi se na isti način moglo omogućiti raspuštanje Skupštine, smjena Vlade ili razrješenje predsjednika države, odnosno intervenisati u mandate Sudskog i Tužilačkog savjeta, mimo uslova koje propisuje Ustav.

🔷 Prilikom odlučivanja Ustavni sud je imao u vidu praksu i standarde Evropskog suda za ljudska prava, Suda pravde Evropske unije, Interameričkog suda za ljudska prava, Komiteta UN za ljudska prava, Komiteta ministara Savjeta Evrope i Venecijanske komisije.

🔷 „Sud smatra da je ovaj predmet otkrio ozbiljan problem u funkcionisanju sistema podjele vlasti i uticaja na nezavisnost sudija Ustavnog suda, pravnu sigurnost i vladavinu prava. Sudovi su propustili da utvrde, slijedeći međunarodne standarde koji su upozoravajući za svaku državu, da je došlo do kršenja nezavisnosti i stalnosti mandata na ovaj način, čime u praksi nije obezbijeđeno ovo jezgrovito pravo na način kako je Ustavom garantovano, jer se ne osigurava dovoljna odvojenost pravosuđa od drugih grana državne vlasti.“

04/08/2026

🔷 Ustavni sud Crne Gore utvrdio je da je bivšem direktoru Uprave prihoda i carina Radu Miloševiću povrijeđeno pravo na slobodu kretanja, jer su mu mjere nadzora duže vrijeme produžavane bez suštinskog preispitivanja da li su i dalje bile neophodne i srazmjerne cilju nesmetanog vođenja krivičnog postupka.

🔷 Ovo je četvrti put da Ustavni sud u vezi sa mjerama nadzora određenim Radu Miloševiću utvrđuje povredu njegovog prava na slobodu kretanja.

🔷 Protiv Miloševića se od kraja 2022. godine vodi istraga zbog osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije.

🔷 On je od 21. decembra 2022. do 21. juna 2023. godine proveo šest mjeseci u pritvoru, nakon čega je pušten na slobodu jer optužnica nije podignuta u Ustavom propisanom roku.

🔷 Nakon toga su mu određene i više p**a produžavane dvije mjere nadzora: obaveza javljanja Upravi policije jednom mjesečno i privremeno oduzimanje pasoša i službenog pasoša.

🔷 U konkretnom predmetu, sudovi su kao razloge za produžavanje mjera navodili težinu krivičnog djela, visinu zaprijećene kazne, sumnju da je Milošević bio organizator kriminalne organizacije i ocjenu da nema dovoljno čvrste veze sa Crnom Gorom.

🔷 Međutim, nijesu uzeli u obzir da je on iz istih razloga prethodno proveo šest mjeseci u pritvoru, nakon čega su mu mjere nadzora kontinuirano produžavane, niti su ispitali da li je istraga napredovala dinamikom koja je mogla opravdati trajanje i intenzitet tih ograničenja.

🔷 Iako su tokom istrage sprovedene određene radnje, uključujući pretrese, oduzimanje i vještačenje digitalnih uređaja, Ustavni sud je ocijenio da iz spisa ne proizlazi da su sudovi cijenili da li je postupak napredovao takvom dinamikom koja bi opravdala kontinuirano produžavanje mjera, posebno imajući u vidu da optužnica nije bila podignuta.