19/05/2026
Nacionalna biblioteka Crne Gore „Đurđe Crnojević“ se sa dubokim žaljenjem oprašta od Bogića Rakočevića, pjesnika, esejiste, književnog kritičara i bivšeg direktora ove ustanove, koji je preminuo juče u 65. godini.
Bogić Rakočević je rođen 1962. godine u Mojkovcu. Osnovnu školu završio je u Mojkovcu i Titogradu (Podgorici) gdje je završio i srednju školu.
Diplomirao je srpskohrvatski jezik i jugoslovensku književnost na Filozofskom fakultetu u Nikšiću, gdje je pohađao i postdiplomske studije na Odsjeku za književnost. Završio je i smjer Opšteg novinarstva na Jugoslovenskom institutu za novinarstvo u Beogradu.
Bio je glavni urednik i sekretar Književne omladine Crne Gore, urednik književnog programa podgoričkog Doma omladine „Budo Tomović", organizator i urednik Festivala mladih pjesnika Jugoslavije „Majska rukovanja", umjetnički direktor Internacionalnog Televizijskog festivala u Baru, umjetnički direktor međunarodne manifestacije „Ratkovićeve večeri poezije" u Bijelom Polju i selektor Međunarodnih poetskih susreta „Slovo Makovo" u Sarajevu i Mostaru. Bio je u žiriju mnogih domaćih i međunarodnih književnih manifestacija, kao i član Žirija za dodjelu državne književne nagrade „Miroslavljevo jevanđelje" i član državne komisije za dodjelu statusa Istaknuti kulturni stvaralac Crne Gore. Bio je glavni i odgovorni urednik „Bibliografskog vjesnika", časopisa Društva bibliotekara Crne Gore i Nacionalne biblioteke Crne Gore „Đurđe Crnojević". Bio je član crnogorskog PEN centra.
Objavio je preko tri stotine književnokritičkih radova, kao i naslova iz teorije i istorije književnosti u listovima i časopisima u Crnoj Gori i regionu. Objavio je niz knjiga poezije, proze, eseja i antologija crnogorskog pjesništva. Zastupljen je u svim važnijim izborima, panoramama i antologijama koje se bave savremenom crnogorskom književnošću.
Književni radovi su mu prevođeni na engleski, italijanski, rumunski, bjelor***i, makedonski, francuski, slovenački, r***i, poljski, albanski, njemački i švedski jezik.
Radio je u Osnovnoj školi „Maksim Gorki" u Podgorici, u Crnogorskom narodnom pozorištu kao lektor, u RTV Crne Gore kao novinar Radija, a potom na Televiziji kao urednik Redakcije za kulturu, urednik Kulturno-umjetničkog programa, urednik Prvog programa i urednik Programa za manjine.
Dobitnik je prve, druge i treće nagrade na Festivalu mladih pjesnika Jugoslavije „Majska rukovanja", nagrade na Festivalu poezije u Zaboku, prve nagrade za priču „Omladinskog pokreta", prve nagrade za priču lista „Komunist", nagrade za poeziju u Požegi, priznanja za književno stvaralaštvo Kulturno prosvjetne zajednice Podgorice i međunarodne pjesničke nagrade „Risto Ratković" za najbolju knjigu godine.
Učestvovao je na brojnim književno-naučnim skupovima i festivalima u zemlji i inostranstvu. Autor je prve televizijske antologije crnogorske poezije XX vijeka u Crnoj Gori „Poetika Montenegrina" u trideset polusatnih epizoda.
Urednik je i scenarista dokumentarnih filmova o piscima: Ćamilu Sijariću „Bajkoviti pripovjedač", Viktoru Vidi „Svemir osobe", Saitu Orahovcu „Vihori uzdaha", Avdu Međedoviću „Homer sa Obrova", Huseinu Bašiću „Od sunca ogrlica", Ismetu Rebronji „Bihorski lirik", Zaimu Azemoviću „Pamet je u narodu", Franu Alfireviću „Bokeški melanholik", Ivanu Antunu Nenadiću „Pisac emotivnih uznesenja", kao i o slikarima: Petru Lubardi „Jubilej Petra Lubarde", Hilmiji Ćatoviću „Slikar emotivnih uznesenja" i Andriji Mauroviću „Mag stripa".
Objavio je knjige:
MOTIVI BUĐENJA, DISANJE SA STRANE, NERED I PLES, SLIKA PREPUNA TRAGOVA, OSOBINE, pjesme (nagrada „Risto Ratković" za najbolju knjigu godine), UVID, VIVACIOUS SIGHTS, izbor pjesama na engleskom jeziku, CIJEPANJE PAUČINE, POETIKA MONTENEGRINA (2 izdanja), antologija crnogorske poezije XX vijeka, UZGREDNO, POSVETE, POVRATAK KUĆI, UTISCI.
