Institut Ruđer Bošković

Home
Croatia
Zagreb
Institut Ruđer Bošković

Hvala vam što nas pratite! Tu smo jer želimo čuti vaša mišljenja.

Institut Ruđer Bošković jedinstveno je mjesto na znanstvenoj sceni Hrvatske po raznolikosti istraživanja koja se na njemu odvijaju i koje po veličini, znanstvenoj produktivnosti, međunarodnoj prepoznatljivosti istraživanja te kvaliteti znanstvenog kadra predstavlja stožernu znanstvenu ustanovu u Republici Hrvatskoj u području prirodnih i biomedicinskih znanosti te istraživanju mora i okoliša.

17/06/2026

Što ako netko pokuša “provaliti” u vaše digitalne podatke?

Hakerski napadi više nisu nešto što se događa “negdje drugdje”. Oni mogu pogoditi banke, bolnice, javne sustave, tvrtke, škole, ali i svakoga od nas, kroz krađu lozinki, osobnih podataka, e-mailova ili financijskih informacija.

Zato je sigurnost komunikacije jedno od ključnih pitanja digitalnog doba.

Projekt CroQCI, Hrvatska kvantna komunikacijska infrastruktura, postavlja temelje za novu generaciju ultrasigurne komunikacije u Hrvatskoj. Riječ je o tehnologiji koja koristi zakone kvantne fizike kako bi se podaci štitili na potpuno nov način.

Pojednostavljeno, kod kvantne komunikacije pokušaj “prisluškivanja” ne može proći neprimijećeno. Ako netko pokuša presresti komunikaciju, sustav to može otkriti.

Institut Ruđer Bošković imao je ključnu znanstvenu ulogu u projektu, uz ekspertizu u kvantnoj optici, fotonici i kvantnim komunikacijama. Time se vrhunska istraživanja naših znanstvenika povezuju s razvojem infrastrukture koja može pomoći u zaštiti podataka, komunikacijskih mreža i kritičnih sustava.

Kvantna komunikacija možda zvuči kao znanstvena fantastika, ali u vremenu sve učestalijih kibernetičkih prijetnji ona postaje dio stvarne sigurnosne infrastrukture budućnosti.

Znanost danas gradi sigurniji digitalni svijet za sutra.

14/06/2026

Što ako voda u materijalu nije smetnja, nego ključ za njegova nova svojstva?

Zeoliti su porozni kristalni materijali koje znanstvenici često opisuju kao sićušne molekularne spužve. Njihova je unutrašnjost građena od pravilnih kanala i šupljina kroz koje se mogu kretati molekule i ioni.

Novo istraživanje znanstvenica i znanstvenika s Instituta Ruđer Bošković, provedeno u suradnji s kolegama s Nacionalnog instituta za kemiju u Ljubljani, pokazuje da zeoliti mogu znatno učinkovitije prenositi ionski, odnosno protonski naboj u određenim uvjetima.

Ključnu ulogu ima voda.

U određenim uvjetima vlaga je povećala protonsku vodljivost zeolita za gotovo četiri reda veličine, odnosno više od 9 000 p**a. Istraživanje pokazuje i da se prijenos protona može podešavati veličinom čestica i količinom vode u materijalu.

To znači da zeoliti nisu samo pasivne “molekularne spužve”. Njihova se svojstva mogu namjerno mijenjati, što otvara prostor za razvoj održivih funkcionalnih materijala, senzora i drugih sustava u kojima je važno precizno upravljati prijenosom iona i protona.

Rad je objavljen u uglednom časopisu Journal of Materials Chemistry A.

Više na našem webu.

12/06/2026

Jedan protein, više uloga: novo otkriće s IRB-a o kretanju stanica melanoma

S dolaskom ljeta sve smo više izloženi suncu, a tema zaštite kože ponovno dolazi u fokus javnosti. Upravo se u tom kontekstu često govori i o melanomu, najopasnijem obliku raka kože, koji je posebno ozbiljan zbog svoje sposobnosti širenja u druge dijelove tijela.

Novo istraživanje znanstvenica i znanstvenika s Instituta Ruđer Bošković, provedeno u suradnji s istraživačima iz Ujedinjenog Kraljevstva, donosi važan uvid u jedan od procesa koji je ključan za širenje raka, kretanje stanica melanoma.

Kroz dva istraživanja opisana u radovima koji su objavljeni u časopisu Cell Communication and Signaling, izdavača Springer Nature, istraživački tim je pokazao da isti protein KANK2, u stanicama melanoma može imati različite, pa čak i suprotne uloge, ovisno o tome gdje se u stanici nalazi.

U jednom dijelu stanice smanjenje količine tog proteina usporilo je kretanje stanica, dok je u drugom dijelu učinilo stanice pokretljivijima, kao da je uklonjena svojevrsna kočnica. To otkriće pokazuje da za razumijevanje ponašanja stanica raka nije dovoljno znati samo koji je protein prisutan, nego i gdje se nalazi te s kojim drugim molekulama komunicira.

Riječ je o temeljnom istraživanju i ono ne predstavlja novu terapiju, no donosi važna saznanja o mehanizmima povezanima s pokretljivošću stanica melanoma, jednim od ključnih koraka u nastanku metastaza.

Takva istraživanja mogu dugoročno pomoći u boljem razumijevanju molekula koje bi u budućnosti mogle biti važne za razvoj novih terapijskih pristupa.

Za one koji žele znati više link je u komentarima ;)

11/06/2026

Dr. sc. Neven Cukrov, znanstveni savjetnik u Laboratoriju za fizičku kemiju tragova Zavoda za istraživanje mora i okoliša IRB-a, imenovan je u Skupinu stručnjaka Ujedinjenih naroda za četvrti ciklus Redovitog procesa za globalno izvješćivanje i procjenu stanja morskog okoliša, uključujući socioekonomske aspekte.

Riječ je o tijelu koje izrađuje Svjetsku procjenu oceana, jedan od najopsežnijih globalnih pregleda stanja mora i oceana. Imenovanje vrijedi za razdoblje od 2026. do 2030. godine, a dr. sc. Cukrov prvi je stručnjak iz Hrvatske imenovan u ovu UN-ovu skupinu.

Njegov rad temelji se na desetljećima terenskih istraživanja vodenih sustava, od sedimenata koji čuvaju tragove onečišćenja metalima i radionuklidima, preko rijeka i estuarija, do luka, zaljeva, nacionalnih parkova i podzemnih obalnih staništa na granici slatke i morske vode.

“Procjene stanja okoliša vrijede onoliko koliko vrijede podaci na kojima počivaju. Desetljećima mjerimo što se događa s metalima, radionuklidima i drugim onečišćenjem u Jadranu, i to je iskustvo koje sada mogu unijeti u rad Skupine”, rekao je dr. sc. Cukrov.

08/06/2026

Koliko ste fotografija s mora snimili prošlog ljeta?

Zalasci, plaže, rive, kave, brodovi, tanjuri, noge u plićaku. Većina tih fotografija ostane zaboravljena u galeriji mobitela.

U Rovinju su danas na Svjetski dan oceana, znanstvenici i znanstvenice IRB Centar za istraživanje mora, Rovinj - Rovigno lansirali kampanju koja tu svakodnevnu naviku pretvara u nešto korisno za znanost.

Pod nazivom „Ne još jedna s mora. Jedna ZA more!“, kampanja poziva građane da tijekom boravka uz more naprave jednu drugačiju fotografiju, fotografiju morske vrste, alge, meduze, školjke, ribe, morske cvjetnice, invazivne vrste, morskog otpada ili neobične pojave, te je prijave putem aplikacije Crafting the Sea.

Svaka fotografija može biti podatak. Svaki podatak može biti novo saznanje. A svako saznanje može pomoći očuvati more za generacije koje dolaze.

📸 Ne još jedna s mora. Jedna za more! To je naša furka ovog ljeta :)

Pridružite se akciji i budite dio priče u kojoj znanost i građani zajedno čuvaju naše more i priobalje. 💙🌊

27/05/2026

Veličine su nokta, popularni su ljubimci u akvarijima, ali unutar njihovih embrija možete pratiti popravak DNA uživo. 🧬

Na IRB-u smo izgradili prvu funkcionalnu genomičku platformu u Hrvatskoj koja se temelji na ovim malenim, ali iznimno moćnim modelnim organizmima. U ovom videu dr. sc. Marta Popović, čiji tim korištenjem CRISPR tehnologije istražuje kako stanice popravljaju oštećenja DNA, provodi vas kroz laboratorij i objašnjava zašto su zebrice toliko dragocjene u istraživanju starenja, neurodegeneracije i raka. 🧬

24/05/2026

Što se događa kada pelud s kopna završi u moru?

Naizgled jednostavnim pitanjem bavi se projekt POLLMAR, kojeg vodi dr. sc. Slađana Strmečki Kos s Instituta Ruđer Bošković.

U travnju 2026. znanstvenici Zavoda za istraživanje mora i okoliša proveli su terenski mikrokozmos eksperiment na istraživačkoj postaji Martinska pokraj Šibenika, stvarajući male verzije Jadrana kako bi pratili kako pelud djeluje na morsku vodu.

Projekt povezuje atmosfersku kemiju, aerobiologiju, biogeokemiju mora i oceanologiju te promatra pelud kao dio šireg ciklusa u kojem se kopno, zrak i more neprestano povezuju. U vremenu klimatskih promjena razumijevanje takvih tihih procesa postaje sve važnije.

Projekt financira Hrvatska zaklada za znanost - Croatian Science Foundation.

Pročitajte cijeli članak na webu IRB-a.

22/05/2026

Akademkinja Iva Tolić: znanstvenica koja inspirira nove generacije!

Čestitamo prof. dr. sc. Ivi Tolić, molekularnoj biologinji i znanstvenici Instituta Ruđer Bošković, na izboru za redovitu članicu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Ovo priznanje potvrda je iznimne znanstvene karijere prof. Tolić posvećene razumijevanju jednog od temeljnih procesa života, načina na koji se stanice dijele i genetski materijal precizno raspoređuje u stanice kćeri.

U svojim istraživanjima biofizike stanice prof. Tolić povezuje molekularnu biologiju, genetiku, naprednu mikroskopiju, fiziku, matematiku i računalne metode kako bi otkrila mehanizme koji mijenjaju naše razumijevanje stanične diobe.

Svoj je ugled u međunarodnoj znanstvenoj zajednici izgradila zahvaljujući nizu temeljnih otkrića koja su omogućila razumijevanje biofizikalnih principa stanične diobe. Njezina su istraživanja razotkrila mehanizam kojim diobeno vreteno hvata kromosome, novu strukturu u diobenom vretenu nazvanu premošćujuće vlakno, kiralnost diobenog vretena te princip koji vodi kromosome prema središtu vretena i njegov utjecaj na pogreške u podjeli kromosoma u stanicama raka.

Poseban doprinos predstavlja otkriće takozvane „zone opasnosti“ u stanici, područja u kojem kromosomi imaju povećanu vjerojatnost pogrešne podjele, čime je otvoren novi okvir za razumijevanje kromosomske nestabilnosti u raku.

Njezin profesionalni put snažna je poruka mladim znanstvenicama i znanstvenicima: izvrsna znanost traži talent, ali još više upornost, rad, znatiželju, timski duh i hrabrost za postavljanje velikih pitanja.

Predanost prof. Tolić mentorstvu i razvoju mladih istraživača važan je dio njezina znanstvenog doprinosa. Njezini doktorandi i poslijedoktorandi objavljuju u vodećim međunarodnim časopisima, pokazujući da vrhunska znanost može rasti u Hrvatskoj i dosegnuti sam vrh svjetske znanstvene zajednice.

Čestitamo akademkinji Ivi Tolić na ovom zasluženom priznanju. Njezin rad, energija i predanost nastavljaju nadahnjivati nove generacije znanstvenika!

Cijelu priču pročitajte na našem webu. Link je u komentarima :)

19/05/2026

Proglasili smo pobjednike AI4Health.Cro inovacijskog natjecanja „AI u službi dijabetesa”!

Čestitamo svim timovima koji su kroz protekle tjedne pokazali koliko spoj medicine, tehnologije i inovacija može doprinijeti kvalitetnijoj zdravstvenoj skrbi.

Pobjednik ovogodišnjeg AI4Health.Cro inovacijskog natjecanja je tim Insulogic u sastavu Hrvoje Hrvoj, Josip Alpeza, Viktor Ivanić, Adrian Sallabi i Chiara Krtak. Tim je osvojio glavnu nagradu od 7.000 eura za AI rješenje koje bi liječnicima moglo pomoći u boljoj skrbi za osobe s dijabetesom tipa 2.

Drugo mjesto i nagradu od 5.000 eura osvojio je tim Di je betes?, koji čine Mark Jelinić, Adrian Grbac Lacković, Petar Jukić, Donna Keran i Marin Protulipac.

Treće mjesto i nagradu od 3.000 eura osvojio je tim SAMO4DM2, u sastavu Ivica Skvorc, Lana Škvorc, Željko Sučić i Siniša Sambol.

Hvala svim sudionicima, mentorima, stručnom žiriju i partnerima koji su podržali ovogodišnje natjecanje i još jednom pokazali koliko su interdisciplinarna suradnja ključne za razvoj inovacija u zdravstvu.

Posebno hvala partnerima natjecanja, premium partneru AstraZeneca i standard partneru Novo Nordisk Hrvatska, na podršci razvoju rješenja koja imaju potencijal stvarne primjene u zdravstvenom sustavu.

Više pročitajte u novostima :) Link u komentaru.

📸 Tomislav Jeffrey Jemric

15/05/2026

Što povezuje 78 radova objavljenih u vodećim znanstvenim časopisima? Svi su nastali na IRB-u. 🔬

Jučer smo dodijelili godišnje nagrade za najbolje znanstvene radove objavljene u 2024. godini i priznanja za doprinos popularizaciji znanosti.

Ravnatelj David Smith i dr. sc. Dario Omanović dodijelili su 78 nagrada za radove objavljene u vodećim međunarodnim časopisima, među kojima su i Nature Ecology & Evolution, Nature Communications, PNAS, Physical Review Letters i PRX Quantum. dok je pet kolegica i kolega primilo posebna priznanja za popularizaciju znanosti.

„Čak 78 nagrada za najbolje znanstvene radove snažna su potvrda položaja Instituta Ruđer Bošković kao vodeće znanstvene institucije u Hrvatskoj", istaknuo je ravnatelj Smith. „Posebno me raduje što su kolegice i kolege prepoznati i za popularizaciju znanosti, to što svoj rad približavamo široj javnosti jedan je od važnih elemenata našeg djelovanja."

Čestitamo svim dobitnicima! 🔬

Address

Bijenička Cesta 54
Zagreb
10000

Telephone

+ 385 1 4571 269

Website

https://www.irb.hr/, https://www.irb.hr/Uvjeti-koristenja-mreznih-stranica

Alerts

Be the first to know and let us send you an email when Institut Ruđer Bošković posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.

Want your organization to be the top-listed Government Service in Zagreb?