Hrvatska narodna stranka
Hrvatsko narodnjaštvo rođeno je u drugoj polovici 19. stoljeća, a njegovi idejni i politički utemeljitelji bili su Ivan Mažuranić i Josip Juraj Strossmayer. Narodna stranka je u 19. stoljeću prva u Hrvatskoj zagovarala liberalno-demokratske i građanske vrijednosti i institucije. Istovremeno, zagovarala je snažan nacionalni identitet koji se kroz svijest o vlastitoj povije
sti, književnosti i njegovanje narodnog jezika u obrazovanju i javnom životu uspješno odupire germanizaciji. Njeni su utemeljitelji smatrali da hrvatski nacionalni identitet ne smije biti podređen i manje vrijedan, već samouvjeren, ravnopravan i zato otvoren u komunikaciji sa svim ostalim europskim nacionalnim identitetima. To su povijesni korijeni hrvatskog narodnjaštva i politička tradicija na koju se naslanja suvremena Hrvatska narodna stranka koja je osnovana 13. godine. Prvom predsjednicom stranke postaje Savka Dabčević-Kučar, a u uže rukovodstvo stranke ulaze Miko Tripalo, Dragutin Haramija, Srećko Bjelić, Krešimir Džeba, Ivica Vrkić, Slavko Meštrović i Radimir Čačić, koji nasljeđuje predsjedničko mjesto u stranci 1994. Sve njih tada je okupila vizija Hrvatske koju HNS do danas beskompromisno zastupa – moderna, građanska država jednakopravnih i zadovoljnih građana. Nakon izbora 2000. godine HNS sudjeluje u koalicijskoj vladi te vodi najuspješnije ministarstvo. HNS i tadašnji ministar javnih radova, obnove i graditeljstva Radimir Čačić nakon četverogodišnjeg mandata Hrvatskoj u nasljeđe ostavljaju više od 300 kilometara autocesta te tisuće stanova iz programa poticane stanogradnje. Otvaranju autoceste prisustvovala je i Savka Dabčević-Kučar, koja je još 1971. godine upozoravala na nužnost izgradnje cestovne infrastrukture u Hrvatskoj.
2000. godine vodstvo stranke preuzima Vesna Pusić. Pod njezinim vodstvom HNS zagovara beskompromisnu politiku poštivanja ljudskih prava te izgradnju moderne građanske države, članice Europske unije. Principijelnost u zastupanju političkih stavova i sposobnost u preuzimanju odgovornosti i realizaciji projekata HNS-a prepoznali su i birači te stranka na izborima 2003. postiže najbolji rezultat u povijesti i upeterostručuje broj zastupnika u Saboru.
2000. godine održani su i predsjednički izbori na kojima je HNS-ov kandidat Stjepan Mesić izabran za predsjednika Republike. Svojim djelovanjem Stipe Mesić bitno je promijenio imidž i političku kulturu Hrvatske. Istovremeno, HNS 2001. godine postaje punopravnim članom Stranke europskih liberala (ELDR-a), a Vesna Pusić je potpredsjednica te stranke od 2006. HNS 2005. pokreće još jedan, dotad jedinstveni proces u Hrvatskoj – ujedinjuje se s LIBROM te dobiva dodatak imenu - liberalni demokrati.
2008. godine vodstvo stranke ponovno preuzima Radimir Čačić, čime stranka u vrijeme nadolazeće gospodarske krize naglašava važnu poziciju kada se govori o pitanjima gospodarskog oporavka i napretka Hrvatske, nudeći hrvatskoj javnosti konkretne i provedive projekte. Specifičnost HNS-a na koju je stranka posebno ponosna je da su sva tri predsjednika blisko i prijateljski surađivala dajući si međusobnu podršku u izgradnji stranke, ali i usmjeravanju Hrvatske politike ka vrijednostima koje su kao pojedinci i stranka željeli ugraditi u vlastitu zemlju. Vesna Pusić 2008. godine preuzima funkciju predsjednice HNS-ova Kluba zastupnika usmjeravajući njegov rad odgovornim i politički naprednim inicijativama, kojima zastupnici HNS-a redovito privlače pažnju javnosti. Vesna Pusić izabrana je i za predsjednicu Nacionalnog odbora za praćenje pregovora s Europskom unijom. Na posljednje parlamentarne izbore, 2011. godine, HNS je izašao u koaliciji sa SDP-om, IDS-om i HSU-om i osvojio četverogodišnji mandat. U aktualnoj Vladi su 4 ministra iz kvote HNS-a – prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić, ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, ministrica kulture Andrea Zlatar Violić i ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak-Taritaš te Klub od 14 saborskih zastupnika na čelu s Miloradom Batinićem. Izniman uspjeh HNS bilježi i na posljednjim lokalnim izborima, u svibnju 2013. Sa 106 mandata u izvršnoj vlasti, od kojih su 32 mandata načelnika, 35 mandata zamjenika načelnika, 11 gradonačelnika, 19 njihovih zamjenika i 3 župana te 6 njihovih zamjenika, HNS je ostvario najbolji rezultat na lokalnim izborima ikada i neupitno dokazao svoju snagu i potencija daljnjeg rasta na poziciji treće političke snage u državi. U ožujku 2012. godine za predsjednika HNS-a na 11. Izbornom saboru stranke ponovno je izabran Radimir Čačić, dok su za potpredsjednike stranke izabrani Vesna Pusić i Ivan Vrdoljak. Na 12. Izbornom saboru 23. ožujka 2013. za predsjednicu Hrvatske narodne stranke - liberalnih demokrata izabrana je Vesna Pusić. HNS danas ima više od 44 tisuće članova, organizacije u svim županijama i 490 podružnica u gradovima i općinama. Takva stabilna i djelotvorna mreža plod je dugogodišnjeg planiranja i rada na terenu. U stranci djeluje i više od 20 interesnih odbora u kojima članovi, u skladu s vlastitim znanjima i interesima, sudjeluju u formiranju stranačkih programa. Posebno aktivni su Mladi HNS-a te Ženska inicijativa. 2005. godine je osnovana HNS-ova Politička akademija u kojoj su se dosad obrazovale tisuće članova. To je jedinstven projekt u hrvatskoj politici, a često je uzor i prijateljskim strankama u regiji. Stranka od 2004. godine dodjeljuje nagradu za najboljeg aktivista ili aktivisticu nazvanu po Krešimiru Džebi, jednom od osnivača HNS-a i aktivnom sudioniku u izgradnji kulture kvalitetnog i odgovornog promišljanja hrvatske sadašnjosti i budućnosti, što je bila i ostaje trajna značajka stranke.
