Nacionalni park Sjeverni Velebit

12/06/2026

Klimatske promjene, zaštita krajobraza i očuvanje risa obilježili drugi dan Velebitske znanstvene pozornice

Drugog dana konferencije „Velebitska znanstvena pozornica – Održiva budućnost planinskih ekosustava 2026.“, održane u Krasnu, sudionici su imali priliku upoznati se s najnovijim znanstvenim istraživanjima i projektima koji pridonose razumijevanju i očuvanju planinskih ekosustava Hrvatske.

Jutarnji program bio je posvećen klimatskim istraživanjima. Izv. prof. dr. sc. Ivana Herceg Bulić s Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu predstavila je rezultate klimatoloških istraživanja Biokova provedenih u okviru projekta CroClimExtremes, istaknuvši važnost terenskih mjerenja za razumijevanje klimatskih procesa i ekstremnih vremenskih pojava.

O strategijama monitoringa i rezultatima projekta CARDIKARST govorio je doc. dr. sc. Nenad Buzjak s Geografskog odsjeka PMF-a, dok je izv. prof. dr. sc. Dalibor Paar sudionicima približio rezultate istraživanja klime dubokih jama na području Nacionalnog parka Sjeverni Velebit. Predavanje je pokazalo kako podzemni speleološki objekti predstavljaju vrijedne prirodne arhive klimatskih promjena te mogu pružiti važne podatke za praćenje promjena u okolišu.

U poslijepodnevnom dijelu programa doc. dr. sc. Dora Tomić Reljić s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu predstavila je projekt VALUESCAPE – GORH i multikriterijalne pristupe vrednovanju i zaštiti krajobraza Gorske Hrvatske, naglašavajući važnost integriranja prirodnih, društvenih i gospodarskih vrijednosti u procese upravljanja prostorom.

Posebnu pozornost privukao je program posvećen euroazijskom risu. Prof. Tomislav Gomerčić najprije je predstavio rezultate istraživanja risa na Velebitu te istaknuo važnost kontinuiranog praćenja populacije i međunarodne suradnje u očuvanju ove ugrožene vrste. Nakon predavanja uslijedila je projekcija dokumentarnog filma „Seoba mačaka s Karpata“ autora Senada Zenunovića i Vjekoslava Skledara, koji prikazuje napore stručnjaka uključenih u projekt LIFE Lynx usmjeren na spašavanje dinarske populacije risa i njegovo ponovno naseljavanje u dijelovima Dinarida.

Drugi dan konferencije još je jednom potvrdio važnost povezivanja znanstvene zajednice, institucija za zaštitu prirode i stručnjaka različitih područja u zajedničkom promišljanju održive budućnosti planinskih ekosustava. Razmjena znanja i iskustava pružila je vrijedne uvide u izazove s kojima se suočavaju zaštićena područja te moguće smjerove njihova očuvanja u uvjetima sve izraženijih klimatskih i društvenih promjena.

Ujedno obavještavamo posjetitelje kako je zbog izvanrednih okolnosti otkazan dio programa predviđen za treći dan konferencije. Otkazano je predavanje „Ekopsihologija i priroda: Terapeutska snaga velebitskog krajobraza“, koje je trebala održati Nataša Jelenić Herega, psihologinja iz Centra za kognitivno bihevioralnu terapiju, u terminu od 10:00 do 11:30 sati u Velebitskom botaničkom vrtu.

11/06/2026

📍 U Krasnu je danas započela konferencija „Velebitska znanstvena pozornica – Održiva budućnost planinskih ekosustava 2026.“, koja okuplja znanstvenike, stručnjake i predstavnike institucija posvećene istraživanju i očuvanju planinskih ekosustava.

👤 Sudionike je pozdravio ravnatelj Davor Krmpotić, istaknuvši važnost povezivanja znanosti, zaštite prirode i lokalne zajednice u očuvanju jedinstvenih vrijednosti Velebita.

🌲 Prvo predavanje održao je dr. sc. Stjepan Dekanić, koji je predstavio projekt BIOFORMA i očuvanje bioraznolikosti planinskih smrekovih šuma kroz prilagodbu upravljanja klimatskim promjenama.
🌿 Izv. prof. dr. sc. Stjepan Mikac govorio je o biomonitoringu šuma i njegovoj ulozi u donošenju kvalitetnih upravljačkih odluka u zaštićenim područjima.

💧 U nastavku su predstavljeni rezultati istraživanja na području Parka. Dr. sc. Mirna Mazija govorila je o praćenju utjecaja obnove lokvi na populaciju šišmiša, naglašavajući važnost očuvanja i obnove vodenih staništa s ciljem očuvanja bioraznolikosti.

🏔️ Izv. prof. dr. sc. Vedrana Glavaš predstavila je istraživanje tradicijskog pastirskog krajolika na Mirovu, a istaknuta je i šira poruka planine Velebit kao prostora susreta, razmjene dobara i povezanosti ljudi kroz povijest, a ne kao granice ih koja razdvaja.

📅 Konferencija je dio trodnevnog obilježavanja rođendana Nacionalnog parka Sjeverni Velebit. Pozivamo sve zainteresirane da nam se pridruže i u sljedeća dva dana bogatog programa.💚

11/06/2026

07/06/2026

**Obavijest o radu Kuće Velebita 8. lipnja 2026.**

Poštovani posjetitelji,

zbog radova na elektroenergetskoj mreži na području Krasna, Kuća Velebita će u ponedjeljak, 8. lipnja 2026., raditi ograničeno. U razdoblju od 10:00 do 15:00 sati neće biti moguće razgledati stalni postav centra.
Zahvaljujemo na razumijevanju.

**Notice on the operation of Velebit House on 8 June 2026**

Dear visitors,

Due to work on the electrical power network in the Krasno area, the Velebit House will operate with restrictions on Monday, 8 June 2026. The permanent exhibition will not be accessible between 10:00 a.m. and 3:00 p.m.

Thank you for your understanding.

06/06/2026

🌎 Međunarodni dan zaštite okoliša | Dan Nacionalnog parka Sjeverni Velebit 🏔️
💚 Zemlja će preživjeti bez nas, ali mi nećemo bez nje
Zamislite trenutak: prije 66 milijuna godina, asteroid širok deset kilometara udario je u ovaj planet. Atmosfera se zapalila, oceani zakiselili, a dinosauri – vladari Zemlje – nestali su u geološkom trenu. A ipak, život se nije predao. Iz pepela su niknuli sisavci, iz ledenih pustinja izrasle su šume, a koraljni grebeni ponovno su zablistali u tropskim morima. Ili zamislite najveće permsko izumiranje koje se dogodilo prije otprilike 252 milijuna godina. To je bila najveća katastrofa u povijesti Zemlje u kojoj je nestalo više od 95% morskih i 70% kopnenih vrsta. Oporavak života trajao je više od 10 milijuna godina.
Život na Zemlji otporan je do nevjerojatnosti. Preživio je kozmičke sudare, radijaciju koja je mijenjala DNK, ledena doba koja su zaledila cijele kontinente, tektonske katastrofe koje su kidale koru planeta, globalni vulkanizam, tsunamije više od planina, potrese koji su premještali rijeke, pa čak i promjene magnetskih polova. U četiri milijarde godina evolucije, život je pronašao put – u dubokom oceanu, u vrelim izvorima, pod kilometrima leda.
A neka bića otišla su još dalje. Uzmite dugoživce (tardigrade – vodene medvjede), mikroskopske čudake koji prežive apsolutni vakum svemira, zračenje koje bi nas ubilo u sekundi, temperature blizu apsolutne nule i one iznad vrelišta vode. Oni jednostavno presuše, uđu u stanje nalik smrti i čekaju – desetljećima – dok ih kap vode ne vrati u život. Ili pogledajte golog slijepaša (Heterocephalus glaber): ta ružičasta, naborana zvijer gotovo nikad ne oboli od raka, živi deset p**a duže od običnog miša, a njezino starenje je toliko sporo da znanstvenici sumnjaju da za nju Darwinova evolucija – barem ono što znamo o starosti i bolestima – jednostavno ne vrijedi. Kao da su pronašli prolaz izvan igre prirodnog odabira. Vrste nekih spužvi mogu živjeti i dulje od 10 000 godina. Vulkanski puž živi oko termalnih izvora te u svoje tijelo ugrađuje željezo te je prilagođen nezamislivim tlakovima i visokim temperaturama. Ovo su samo neki primjeri nevjerojatne lepeze manifestacije života unutar naše biosfere koji dijelimo sa svim bićima.

Ali mi, ljudi? Mi smo druga priča.
Ne možemo živjeti u morima a ona zauzimaju 70% površine našeg planeta. Bez tehnologije ne možemo opstati u pustinjama, na polovima ili na visinama gdje zrak postaje rijedak. Naš je životni prostor je iznenađujuće malen: tanki sloj atmosfere između razine mora i nekoliko tisuća metara nadmorske visine, područje s tekućom vodom, blagom temperaturom i tlom koje rađa hranu. Cijeli naš opstanak ovisi o tom krhkom, zelenom prstenu koji okružuje planet, onom istom prstenu koji mijenjamo, zagađujemo i pregrijavamo.
Nije stoga pitanje hoće li Zemlja preživjeti. Hoćemo li mi, to je pitanje. Jer dok su tardigradi i goli slijepaš poput bioloških besmrtnika i superjunaka iz znanstveno fantastičnih maštarija, mi smo samo gosti na biološkoj pozornici. Tu smo kao krhka vrsta samo nekih 300 000 godina i moramo postojati još barem 100 000 godina da bismo mogli reci da smo nadživjeli neandertalske ljude koje često smatramo manje savršenom rođakom. Homo erectus je postojao 2mil. godina, Homo heidelbergiensis 400 000 godina. Iako danas dominiramo planetom, u usporedbi s našim pretcima smo tek početnici. Čuvati okoliš nije idealizam – to je najracionalniji čin opstanka. To je napor za osiguranje kontinuiteta postojanja ljudske vrste. Ovog Međunarodnog dana zaštite okoliša, prisjetimo se da naš dom nije čitav planet. Naš dom je osjetljiva uska zona na njegovoj površini. I na nama je da je sačuvamo, ne zbog Zemlje – ona će se snaći, već zbog nas.

05/06/2026

🎉🌿 27 godina Nacionalnog parka Sjeverni Velebit 🌿🎉

Dana 9. lipnja obilježavamo Dan Nacionalnog parka Sjeverni Velebit – datum kada je 1999. godine službeno stupio na snagu Zakon o proglašenju Parka, čime je ovaj jedinstveni velebitski prostor stavljen pod najviši stupanj zaštite u Republici Hrvatskoj.
Povodom 27. godišnjice Parka, od 11. do 13. lipnja 2026. godine, pripremili smo bogat program koji povezuje prirodu, znanost, kulturu, sport i zajednicu:

🔬 Znanstvena konferencija „Velebitska znanstvena pozornica: Održiva budućnost planinskih ekosustava“
⛪ Svečano misno slavlje u crkvi Sv. Antuna Padovanskog
⚽ Malonogometni turnir Krasno 2026
🎶 Svečani koncert u crkvi Sv. Antuna Padovanskog u Krasnu
🤝 Volonterske akcije uređenja planinarskih kućica i Velebitskog botaničkog vrta

Pozivamo planinare, ljubitelje prirode, znanstvenike, lokalno stanovništvo i sve prijatelje Velebita da nam se pridruže u proslavi gotovo tri desetljeća očuvanja jednog od najvrjednijih prirodnih područja Hrvatske.

🌲🏔️ Povezujemo znanje, prirodu i ljude za održivu budućnost planina!

📅 11. – 13. lipnja 2026.
📍 Nacionalni park Sjeverni Velebit

03/06/2026

💚🐔Planina Velebit, tišinu prastarih šuma prekida mistični zvuk „brušenja“ i „kvrckanja“, a onda, odjednom, prizor koji ostavlja bez daha.
Predstavljamo vam snimku iz samog srca Nacionalnog parka Sjeverni Velebit, gdje je zabilježen susret s kraljem naših gorskih šuma, tetrijebom gluhanom. Ovaj veličanstveni svjedok ledenog doba danas je, nažalost, postao jedan od najugroženijih simbola hrvatske divljine.
Gledajući ovaj rijedak i inspirativan kadar, ne možemo se ne zapitati: hoće li generacije iza nas imati priliku svjedočiti istoj ovoj ljepoti?
Opstanak tetrijeba visi o tankoj niti, pritisnut izazovima koje mu donosi moderno doba:
🌿Klimatske promjene nezaustavljivo potiskuju hladne šume smreke u sve više i uže planinske zone, smanjujući njegov životni prostor. Vitalnost smrekovih šuma ključan je preduvjet za opstanak tetrijeba gluhana. Radi klimatskih promjena ova vegetacijske zona uzmiče prema sjevernim geografskim širinama i podiže se gore prema nadmorskoj visini.
🌿Fragmentacija staništa presijeca drevne šumske puteve i izolira populacije, ostavljajući ove ptice bez mogućnosti za siguran suživot i razmnožavanje. Posječena smreka ili jela u Gorskom kotaru i na Velebitu donosi trenutnu, jednokratnu financijsku dobit. Međutim, ta ista sječa degradira stanište do mjere da s njega nestaje tetrijeb, vrsta koja je na ovim prostorima preživjela tisuće godina, još od ledenog doba. Kada u nekoj šumi padne broj jedinki ispod kritične točke, ta se populacija više ne može oporaviti.
🌿Ugroza s tla: Najveća i najneposrednija prijetnja krije se u narušenoj prirodnoj ravnoteži. Lovno gospodarenje koje ne uspijeva držati populaciju divljih svinja pod kontrolom izravno ugrožava opstanak ove vrste. Divlja svinja, kao agresivni predator, ne bira – ona sustavno uništava gnijezda i proždire jaja svih ptica koje se gnijezde na tlu. Za tetrijeba, čiji uzgoj mladih ionako ovisi o pukoj sreći i skrovitosti, to je pretežak udarac.
Ovaj video nije samo lijep prizor s Velebita. On je glasan poziv na buđenje, odgovornost i hitnu akciju. Očuvanje Sjevernog Velebita i njegovih najskrivenijih stanovnika zajednička je misija biologa, šumara, lovaca i svakoga od nas koji zakoračimo u njihovo planinsko kraljevstvo.
Podijelite ovaj video, širite svijest i pomozite nam glasno progovoriti za one koji glas nemaju. Čuvajmo Velebit, sačuvajmo tetrijeba!💚💚

🎥 I. Krušić Tomaić

30/05/2026

🌿 Tjedan botaničkih vrtova obilježili smo edukativnim šetnjama kroz Velebitski botanički vrt, upoznajući posjetitelje s bogatstvom velebitske flore, njezinom jedinstvenošću i važnošću očuvanja prirodne baštine.
Kroz zanimljive priče i stručno vodstvo sudionici su imali priliku otkriti brojne endemske biljne vrste te doživjeti ljepotu jednog od najvrjednijih botaničkih lokaliteta Hrvatske. 🌱

🇭🇷 Ujedno svim građankama i građanima Republike Hrvatske čestitamo Dan državnosti, uz želju za zajedništvom, napretkom i ponosom na prirodne i kulturne vrijednosti naše domovine.

29/05/2026

Obavijest o radu Kuće Velebita 1. lipnja

Poštovani posjetitelji,

Zbog radova na elektro-energetskoj mreži na području Krasna, Kuća Velebita će u ponedjeljak, 1. lipnja 2026. biti zatvorena.

Notice on opening hours of the Velebit House on 1 June

Dear visitors,

Due to work on the electrical power network in the Krasno area, the Velebit House will be closed on Monday, June 1st 2026.

27/05/2026

Istražite s vašim kućnim ljubimcima sve ljepote NP Sjeverni Velebit!

Najbolje planinarske staze za pse u Hrvatskoj po regijama: duljina, težina i teren od Velebita do Biokova, uz savjete za poskoke, krpelje, vrućinu i buru.