Galiola - Pharology Virtual Museum

16/06/2026

Stanje svjetionika u HR - 1. dio.
Prikupljamo svježe informacije, pa nam pišite ako znate štogod novoga.

Babac: nedavno napušten
Blitvenica: 1 svjetioničar? - objekt u lošem stanju
Crna punta: napušten nakon isteka najma za turizam
Daksa: obnovljen prije 4 godine, obećan mali muzej svjetioničarstva, useljen neki drugi.
Glavat: djelomično obnovljen - napušten
Grebeni: napušten nakon neuspjeha sa turizmom
Gruica: napušten ili vraćena posada??
Host - apartman
Jadrija - do nedavno dom svjetioničara u penziji. A danas??
Lovište - napušten i devastiran
Marlera - napušten nakon isteka najma za turizam
Mlaka - Rijeka radio. stanovi?
Mulo - napušten i devastiran
Murvica - posada 1+1 ?
Olipa - apartmani i bazen
Puntamika: apartmani
Oštro Kraljevica: stan svjetioničara u penziji
Palagruža: posada 2+2, objekt u lošem stanju
Peneda: davno napušten, objekt u lošem stanju
Pločica: napušten
Pokonji dol: je li još umjetnik tamo ili je opet napušten?
Pomorac: spomenik, nije svjetionik
Porer: posada 1+1, objekt u lošem stanju
Prestenice: napušten i devastiran

11/06/2026

Tirolski slikar Gottfried Seelos je u razdoblju od 1886. do 1889. god. naslikao 35 akvarela s motivima svjetionika istočne obale Jadrana.
Poznavatelje svjetionika koji još nisu upoznati s ovim Seelosovim ciklusom nagrađujemo monografijom Massimiliana Blochera „Na putovanju parobrodom Pelagosa“, u izdanju Galiola Museuma.

Nagradni zadatak glasi:
Navedite redom 14 svjetionika označenih na karti koje je Seelos naslikao na području nekadašnjeg Küstenlanda, odnosno Austrijskog primorja.

05/06/2026

SAZAN - JEDINI PREOSTALI ALBANSKI SVJETIONIK
"Francuski brodar Camille Colllas i kapetan duge plovidbe Jean Marius Michel (kasnije nazvan Michel Paša), ustanovili su 1855. godine tvrtku Collas et Michel te su uz suglasnost Visoke Porte dobili dvadesetpetogodišnju koncesiju za izgradnju i upravljanje svjetionicima na području Otomanskog Carstva. Michel je postao direktor Administration générale des Phares de l’Empire Ottoman, pa su tijekom trajanja prve koncesije konstruirali i opremili više od stotinu svjetionika širom Mediterana. Sultan je francuskoj tvrtki 1881. odobrio novu četrdesetgodišnju koncesiju, uz veliko negodovanje Engleza.
Južni dio istočnojadranske obale, odnosno područja današnje Crna Gore i Albanije, nalazi se do 1878., odnosno 1913. godine, pod turskom vlašću. Otomani su kontrolirali gotovo polovinu mediteranskih obala, ali im izgradnja svjetionika u Jadranu nije bio prioritet. Prvi svjetionik s posadom na području Albanije upaljen je 1864. godine u luci Drač (Durres). Fresnelova leća šestoga reda postavljena na jarbol uz prizemnu zgradu, zamijenila je deset godina ranije postavljeno obično petrolejsko svjetlo paljeno od užigača iz lučke kapetanije.
Tvrtka Michel Paše je desetak dana nakon dračkog, uspostavila svjetionike na rtu Volujica i rtu Pelagsia kod Valone (Vlora). Obje su zgrade bile prizemnice sa svjetlosnim aparatima šestoga reda. Prvo svjetlo na području Crne Gore bljesnulo je na željeznoj Sautter sohi, pred kućom svjetioničara. Taj svjetionik na poluotoku Volujica pred Pristanom (današnji grad Bar u Crnoj Gori) uništen je u ratu desetak godina kasnije. Drugi svjetionik bio je udaljen milju i pol jugoistočno od luke Vlora. Privremeno svjetlo postavljeno na jarbol iza kuće čuvara demontirano je dvadesetak godina kasnije.
Svjetionik na otoku Saseno (danas Sazan) aktiviran je 1869. g."
-isječak iz monografije "Svjetionički libar mali"

05/06/2026

03/06/2026

SEELOS U SPLITU
"Na samom ulazu u luku, na vrhu dugog lukobrana, svijetli mala lanterna. Svjetlo je upaljeno 1881. godine na vrhu željezne osmerokutne kule, postavljene na prizemnoj zgradi koja više nalikuje nadzornoj kućici nego pravom svjetioniku.
Gottfried Seelos naslikao je ovaj akvarel 1884. godine, tijekom putovanja na Vis, gdje je proučavao lokaciju poznate pomorske bitke koju će kasnije prikazati u svom ciklusu velikih bitaka austrijske vojske i mornarice."
-isječak iz nove monografije Massimialiana Blochera u izdanju Galiola Museuma

30/05/2026

VJEROVALI ILI NE
Pisali smo već o tome da svjetioničari konzumiraju ribe više nego bilo tko. No, nekad se na jelovniku doslovno pojavi i divljač.
Jedna je svjetioničarska neobična zgoda zapisana prije sedamdesetak godina u rubrici "Vjerovali ili ne".
Isti je svjetioničar, nakon zgode sa zecom, donio prve ovce na Tajer.

Ovaca više nema po lanternama, ali na nekim otočićima možemo i danas oko lanterne naići na kuniće. Znate li na kojim?

26/05/2026

Koliko u Hrvatskoj danas imamo aktivnih lanternista? Ima li ih bar 20?
Hoćemo li uskoro o tome govoriti kao o jednom starom, izumrlom zanatu?

LANTERNE SUTRA
Na istočnoj obali Jadrana je početkom XX stoljeća radilo preko 200 lanternista; prije 10 godina tek njih 42; danas još samo 25.
Do 1980-ih su redovno cijele obitelji živjele na lanternama. Danas samo jedna? Na kraju nam je stigao turizam.
Koji je plan za budućnost? Postoji li uopće ikakav plan i ideja?

U ovakvoj "čekaonici", uvijek se rado sjetimo nekih od onih 42 - mnogi su danas u mirovini, a neki nisu više sa nama. Prepoznajete li koga?

15/05/2026

Večeras je točno 175 godina od prvog paljenja svjetla na ovoj lanterni. Prethodno se tu nalazio jarbol na kojem je podizano svjetlo-kućica tih prvih lanternista i danas se nalazi uz "novu" lanternu.
Znate li o kojoj je lanterni riječ?

-prikaz iz nove monografije Massimialiana Blochera u izdanju Galiola Museuma

14/05/2026

PUNTAMIKA I.
"Dok parobrod prolazi između Ugljana i kopna, već se naziru konture Zadra. Prvi dojam je bijela, dugačka zidana površina, ali ubrzo se uočava da se radi o nizu kuća. Austrija je ovdje htjela sakriti pravi stari Zadar, izgradivši ispred njega austrijski zid, sastavljen od zgrada gotovo administrativnog arhitektonskog stila bez ikakvog prepoznatljivog karaktera. Iza njega počinje Orijent.
Neposredno prije dolaska u grad, nailazi se na Puntamiku
na kojoj usred naizmjeničnih stijena i plaža, stoji svjetionik
izgrađen 1869. godine. Građevina je mala, prizemnica, a iz
središnjeg dijela pročelja uzdiže se metalna konstrukcija sa
stepenicama koje podupiru samu lanternu."
-isječak iz nove monografije Massimialiana Blochera u izdanju Galiola Museuma

12/05/2026

Kakvo je danas stanje sa svjetionicima u Hrvatskoj?

Najblaže rečeno – katastrofalno.
Svjetionici s posadom jedva se održavaju. Mnogi su vizualno, ali i strukturno narušeni brojnim telekomunikacijskim odašiljačima. Na nekima svjetioničari nemaju ni barku, a na pojedinima čak ni pitku vodu.

Jasno je da nije lako brinuti se o pedesetak objekata za koje će mnogi neupućeni reći da u 21. stoljeću više nemaju svrhu. No najžalosnije je što nadležni očito nemaju nikakvu jasnu ideju što učiniti s njima – stječe se dojam da za njih ne postoji nikakva vizija. Čak ni ideja turističke prenamjene nije uspjela. Razloga za taj neuspjeh ima više.
Jedan od njih svakako je premalo pažnje koju je nadležna državna tvrtka posvetila povijesnoj vrijednosti tih objekata i životu koji se na njima odvijao. Obnove su često provođene bez ikakvog uvida u izvorne nacrte i prvotni izgled svjetionika. Najžalosniji primjer tome svakako je nedavna obnova lanterne Vnetak – djelomičan zahvat bez cjelovitog pristupa, nakon kojeg je objekt ponovno ostavljen napušten.

Svjetionik na fotografiji propada već 63 godine. Prije petnaestak godina neprimjereno mu je obnovljen krov, no zgrada je i dalje napuštena i prepuštena svim ljudskim i vremenskim nepogodama.
S obzirom na uvjete u kojima se nalazi, ovaj ponosni starac još se dobro drži.
Večeras obilježava 150 godina od prvog paljenja svjetla.
Znate li o kojem je napuštenom svjetioniku riječ?