14/05/2021
Kandidat za dogradonačelnika Nezavisna lista mladih Makarska
Teo Jašaragić-Rako mag.ing.geol.
1. Kratki isječak iz CV
Rođen sam u Splitu u prosincu 1988. godine. Osnovnu i srednju ekonomsku školu završio sam u Makarskoj. Na Rudarsko-geološko-naftnom fakultet u Zagrebu diplomirao sam na preddiplomskom studiju geološkog inženjerstva na smjeru geologija okoliša. Odmah po završetku studija vratio sam se u Makarsku u nadi da ću se zaposliti u struci i zasnovati obitelj. Stručno osposobljavanje na mjestu stručnog suradnika geologa bez zasnivanja radnog odnosa odradio sam u Javnoj ustanovi Park Prirode Biokovo. Tijekom osposobljavanja položio sam i ispit za čuvara prirode ispred nadležnog Ministarstva, te sam odradio i dvije sezone kao čuvar prirode u Parku prirode Biokovo, gdje za mene nažalost više nije bilo mjesta. Kao geolog sam kraće vrijeme radio i u jednom geotehničkom uredu u Splitu. Trenutno sam zaposlen u privatnom sektoru u Makarskoj, ali ne u struci. Ponosni sam član Moto kluba Sv. Jure i strastveni zaljubljenik u motore.
2. Zašto ste kao zamjenik dobar kandidat?
Dobar kandidat sam zato što sam nepotkupljiv, dosljedan i vrijedan. Ne robujem predrasudama, uvažavam različitost i različita mišljenja, ne dajem lažna obećanja i nisam površan. Uvažavam struku, ne mislim da sam najpametniji i da sve najbolje znam sam. Smatram da za početak zajedno sa gradonačelnikom u Gradsku upravu mogu uvesti nužno potreban red te učinkovito organizirati i nadzirati rad njenih službenika i namještenika.
3. Koji resor/i u Gradu vam prirodno najviše leže/i odnosno koji segment biste rado preuzeli?
Najviše se vidim u resoru koji se bavi zaštitom okoliša a u koji je naravno uključena i zaštita prirodnih vrijednosti makarskog područja. Upravo je taj ključni segment u našem gradu već
dugi niz godina u potpunosti zapostavljen i zanemaren. Odsjek za graditeljstvo i zaštitu okoliša zapravo nema nikakve stvarne veze sa zaštitom okoliša osim što taj pojam ima u nazivu, u njemu ne sjede kadrovi koji su stručni za to područje. Brojni su lokaliteti na makarskom području koji su nekada bili u prijedlogu zaštite danas su zapušteni, devastirani ili pak nisu ispravno valorizirani. To je potrebno pod hitno promijeniti jer okoliš je mnogo više od samog pojma. Okoliš je sve ono što nas okružuje a obuhvaća prirodno okruženje (životnu sredinu), biljni i životinjski svijet, uključujući i čovjeka u ukupnosti uzajamnog djelovanja i naravno kulturnu baštinu kao dio okruženja kojeg je stvorio čovjek. Zaštita okoliša nikada nije bila od veće važnosti nego što je to danas. Također se vidim u resoru komunalnih djelatnosti, a koji se prirodno naslanja na prethodno spomenuti resor i sa njim čini jednu neodvojivu
cjelinu. Žalosno je da se od zatvaranja deponija Donja Gora koje se dogodilo 2004. godine, prije punih 17 godina, grad Makarska zapravo nije puno pomakao sa mrtve točke u unapređenju sustava gospodarenje otpadom jer jedva zadovoljava zakonski minimum. Stvara se dojam kao da Makarski komunalac nije gradska firma i da grad zapravo nema nikakve nadležnosti nad tim pitanjima, ne teži se iznalaženju boljih i cjelovitijih rješenja. Kada otpad prestanemo smatrati smećem, nečim lošim, prljavim i tuđim problemom, uvidjet ćemo da je on zapravo vrlo vrijedna sirovima koju samo treba znati iskoristiti. Grad Makarska treba zauzeti jasan stavi i imati jasan plan gospodarenjem otpadom. Rad na osvještavanju javnosti i aktivnom uključivanju cjelokupne zajednice u rješavanje ovog kompleksnog i globalno gorućeg problema je nedovoljan i površan.
4. Jeste li i gdje/kako surađivali s kandidatom za gradonačelnika na nekom poslovnom ili društvenom projektu, odnosno na prijateljskoj bazi i kako funkcionirate?
Marko i ja odrasli smo u istom kvartu na Dugišu, dijelili smo isto igralište koje je tada bilo, čuveno Crveno. Ono je na žalost i tada bilo jedino ali na sreću tada smo imali još dovoljno mjesta za igru u prirodi, gradili smo logore po maslinicima i uživali u bezbrižnom djetinjstvu koje je današnjoj djeci oduzeto. Danas imamo prijateljski i iskren odnos, dijelimo slične poglede na život i na okolinu oko sebe, možemo računati jedan na drugoga. Marko je osoba širokih pogleda, otvorena, suradnički orijentiran, izvrsnih kompetencija i znanja, uvažava tuđe mišljenje, odlično se nadopunjujemo i izvrsno funkcioniramo kao tim.
5. Kako vas je kandidat za gradonačelnika s liste pozvao u svoj tim? Postoji li anegdota koju biste podijelili?
Jedan moj komentar Facebook objave Nezavisne liste mladih zapravo je pokrenuo lavinu. Timu Nezavisne liste mladih pridružio sam se na poziv jednog od članova jer su u to vrijeme svi članovi našeg tima zapravo bili ravnopravni. Redovito smo organizirali radne sastanke na koje su svi zainteresirani bili dobrodošli i prihvaćeni su bez ikakvih predrasuda. U našem timu sve odluke donosimo zajednički i igrajući otvorenih karata, pa se tako donijela i odluke o kandidatima za gradonačelnika i zamjenika, zapravo demokratski isticanjem prijedloga i glasovanjem. Marko i ja smo skoro pa jednoglasno podržani od strane ostalih članova tima, a
povjerenje koje smo zadobili dodatno nas je motiviralo da još više prionemo radu za opći interes nas i naših sugrađana.
6. Koliko vam je bitna autonomija u obavljanju dužnosničkog posla i hoćete li je imati uz vašeg kandidata za gradonačelnika?
Biti autonoman u obavljanju dužnosničkog posla ne bi trebalo značiti biti uvijek u pravu i raditi sam po vlastitom nahođenju. Autonomija je alat za ostvarenje zajednički dogovorenih,
detaljno razrađenih i utvrđenih prioriteta i ciljeva a ključno je u svakom radu imati povjerenje u svoje najbliže suradnike i raditi u timu. Zajednički brainstorming, kolegiji i brifinzi, te evaluacija kao i druge dostupne suvremene metode koje egzistiraju u razvijenim i uspješnim sredinama i poslovnim okruženjima biti će zdravi temelji u Markovom i mom zajedničkom obavljanju dužnosničkog posla a koje nam je namjera implementirati i u cijelu Gradsku upravu.
7. Da morate izdvojiti ključni problem kojim biste posvetili dio svojeg mandata, odnosno potencijal grada kojega biste na vašoj poziciji pokušali ostvariti, što bi to bilo?
Svaki problem je jednako ključan stavimo li se u poziciju onoga na koga taj problem ima najdirektniji osobni utjecaj. Stoga ću nastojati biti objektivan i temeljit pri analizi ključnih problema i prilikom planiranja, prihvaćanja i predlaganja optimalnih rješenja. Jedan od
glavnih okvira za djelovanje je uravnoteženi gradski proračun sa kvalitetno posloženim prioritetima što stalno treba imati na umu, jer usmjeravanje na rješavanje samo jednog problema može dovesti do čitavog niza drugih. Zato je potrebno temeljito promišljati i iznalaziti dugoročna i održiva rješenja, a ne pošto poto napraviti nešto samo zato da se napravi i da bude vidljivo u vašem mandatu. Sigurno neću dozvoliti da se dogodi ono što svakodnevno viđamo u našem gradu da se po nekoliko p**a prekopava novo postavljeni asfalt jer su se zaboravile provući potrebne instalacije. Živimo u 21. stoljeću i s pravom bi trebali očekivati pristojno uređenu osnovnu komunalnu infrastrukturu. Zapravo jedini ključni problem, koji je ujedno i potencijal, a koji bi ukoliko dođem u poziciju zajedno s Markom zapravo i ostvario, je stavljanje javnog i općeg odnosno zajedničkog interesa u upravljanju Gradom ispred pogodovanja pojedincima i interesnim skupinama.
