Iz povijesti knjižnice
Počeci javne knjižnične djelatnosti u Ivancu vežu se uz 1885. godinu kada su potvrđena Pravila čitaoničkog družtva Hrvatska čitaonica u Ivancih. stoljeća usvojena su nova pravila čitaoničkog društva, a naziv Gradjanska čitaonica odobrila je Kraljevska hrvatska zemaljska vlada u Zagrebu 27. siječnja 1908. godine. Postojanje pučke knjižnice zabilježeno je 1912. Osnovana je na
poticaj Društva za pučku prosvjetu. Pretpostavlja se da je obnova rada čitaonice uslijedila 1919. jer su Varaždinske novoti od 4. svibnja 1939. zabilježile proslavu 20. obljetnice osnivanja narodne čitaonice. Počeci same knjižnične djelatnosti spominju se 1935. godine kada je učitelj Josip Lukež prikupio izvjestan broj knjiga i posuđivao građanima za čitanje. Te su knjige bile u sastavu školske knjižnice, a odlaskom učitelja Lukeža prestaje i aktivnost knjižnice. Svoju pravu djelatnost Knjižnica započinje 1947. godine skromnim fondom od 300 sv. i nekoliko desetaka odraslih članova.Početkom 60-tih godina dobiva stalnog knjižničara, fond se povećava, a 1966. prelazi u sastav Narodnog sveučilišta i dobiva ime Knjižnica i čitaonica "Mladost". Knjižnični fond se obogatio, uvodi se stručna obrada knjiga i izrada kataloga, nabavlja se oprema, a u čitaonici se organiziraju glazbene i književne večeri, predavanja i pričaonice za najmlađe. Narednih godina otvoreni su područni uredi u Vuglovcu, Lepoglavi, Bednji i Klenovniku, te knjižni ormarić u tvornici "Itas". Do danas se jedino održala knjižnica u Lepoglavi koja se 2000. godine osamostalila, a ostale su pripale školama u novonastalim općinama gdje su i djelovale. Nakon višegodišnji selidbi, 1984. godine Knjižnica nastavlja svoje djelovanje u novom prostoru u kojem je i danas. Novi je prostor prilagođen korisnicima različite dobi. Knjižnični fond broji danas 32 081 jedinica raznovrsne građe i 777 aktivnih članova. Uz bogatu referentnu zbirku prikuplja se i zavičajni fond, a Knjižnica je opremljena računalnom opremom za korisnike i osoblje. Svoje knjižnično upravljanje unaprijedila je uvođenjem programa Metel win te se tako sve više razvija u suvremni kulturno-informacijski centar. Od 1990. godine knjižnica nosi današnji naziv, a od 2000. godine postaje samostalna ustanova. Po svom bogatom kulturnom djelovanju Knjižnica je poznata široj javnosti. Održale su se mnogobrojne izložbe, čak i međunarodnog značaja. godine godine Knjižnica raspisuje i kajkavski književni natječaj "Draga domača rieč" te svake godine objavljuje zbornik odabranih radova. Svakog četvrtka odvija se Igraonica-pričaonica za predškolce i djecu mlađe školske dobi pod stručnim vodstvom. Igraonica je besplatna za članove knjižnice. Korisnicima su u knjižnici na raspolaganju:
• novine: Jutarnji list, Večernji list, Regionalni tjednik, Varaždinske vijesti
• časopisi: Ivanečke novine, Globus, Privredni vjesnik, Hrvatski umirovljenički list, Gospodarski list,Euroforum, Prvi izbor, Moj planet, Umjetnost riječ, Bug, Info-trend, Una terra, Eko revija, Vita, Doktor u kući, Meridijani, Socijologija prostora, Republika, Vijesnik bibliotekara, Vatrogasni vjesnik, Čovjek i svemir, Kukuljica, Hosteler, Projekt
Korisnicima su na raspolaganju dvai računala za korištenje interneta. Cijena korištenja interneta je 5 kn/1 sat. Knjižnica organizira kulturno-animacijske aktivnosti za odrasle i za djecu. Izdvajaju se: izložbe Ivanečkog kluba kolekcionara (etno predmeti, marke, razglednice), obilježavanje obljetnice grada Ivanca (recital i izložba iz saržaja Zavičajne zbirke), obilježavanje Mjeseca hrvatske knjige (raspisivanje književnog natječaja Draga domača rieč), organizacija glazbeno-književnih večeri (Ivanečki pjesnički krug Ivančanima), te završne priredbe "Drage domače rieči" s predstavljanjem istoimenog zbornika.