25/11/2018
ČIJA JE PLAZMA?
Prvi “plazma keksa” nastao je 1902. godine u Italiji. Gospodin Cezare Skoti u Milanu je osnovao kompaniju Sindacato italiano del Plasmon, koja je 1916. godine preimenovana u Società del Plasmon.
Cezare je bio jedan od najvećih trgovaca plasmonom, koji predstavlja glavni sastojak italijanske plazme, a zapravo je izolat proteina dobijen iz mleka. Cezare je želeo da ovu sirovinu plasira u što više proizvoda, a ciljna grupa su mu bila deca, trudnice i svi koji vode računa o svom zdravlju.
U Cezareovoj fabrici zaposlio se jedan čovek sa našeg podneblja, Srbin pod imenom Petar Tutavac. Kada je Cezar preminuo, fabriku je kupila američka kompanija Heinz, nakon čega je usledilo masovno otpuštanje radnika, među kojima je bio i naš Petar.
Tutavac, poreklom iz Požarevca, vratio se u svoj rodni grad, gde je nameravao da pokrene fabriku koja će biti nalik na onu u kojoj je radio. Uskoro su mu članovi Komunističke partije omogućili da pokrene fabriku, u kojoj će on biti glavni rukovodilac, ali pod uslovom da firma bude državna.
Petar je sa sobom iz Milana poneo znanje koje je primenjivao radeći za Cezarea, pa je rešio da originalni italijanski recept malo promeni i napravi proizvod koji će biti sličan onom koji se prodaje u Italiji. Petar je rešio da pronađe zamenu za sve zdrave, a skupe, sastojke koji se nalaze u keksu. Za početak, umesto plazme, koristio je sojino brašno, umesto prirodnog biljnog i maslinovog ulja, dodat je maslac sa hidrogenizovanom biljnom mašću, a umesto ječmenog slada, Petar je dodao med i dekstrozu, dok je zamena za prirodnu aromu vanile – vanilin.
Kada je ovaj proizvod, nalik na onaj u Italiji, samo dosta nezdraviji, bio gotov, trebalo je da dobije ime. Originalna plazma imala je slogan “Biscotti per bambini” (Keks za decu), pa je Petar predložio da se ovaj keks zove Bambini, sa čim se tadašnja vlast nije složila, pa je dato ime Bambi.
Tako je nastala fabrika Bambi 1967. godine, a za logo je uzeta silueta crtanog lika Bambija koji je poznat svakom detetu.
Kada je početkom sedamdesetih italijanski Plasmon saznao šta se dešava u Srbiji, tužio je fabriku Bambi. Kazna za kopiranje proizvoda bila da keks ne sme da se izvozi u zapadnu Evropu ili Ameriku, ali da sme da se proizvodi u Srbiji. Nakon toga, devedesetih godina prošlog veka nastao je “Lane keks” koji je potpuno isti kao “Plazma” ali zbog promenjenog imena i pakovanja smeo je da se izvozi iz Srbije.
Kompanija Bambi je tužila kompaniju Jaffa 2008. godine zbog kopiranja “Plazme”. Jaffa je na optužbe da je keks “Vito” kopija “Plazme” odgovorila samo iznošenjem činjenice da je taj keks već kopija i da je u pitanju plagijat “Plasmona”. Kompanija Bambi je ubrzo odustala od te tužbe.
Tekst preuzet sa "Dnevna doza nauke"