Hrvatski svjetski kongres u Austriji

Hrvatski svjetski kongres u Austriji Predsjednistvo Hrvatskog svjetskog kongresa u Austriji:

mag. Igor Lackovic, predsjednik
mag.

Anamarija Manestar, potpredsjenica
Franjo Rastigorac, potpredsjednik
Rade Lukic, tajnik

Održana skupština u KC Šokadija koja spaja generacije i čuva korijeneU lijepo obnovljenim prostorijama KC Šokadija u Beč...
14/06/2026

Održana skupština u KC Šokadija koja spaja generacije i čuva korijene

U lijepo obnovljenim prostorijama KC Šokadija u Beču održana je izborna skupština koja je okupila brojne članove i prijatelje društva. U prostoru koji je desetljećima bio mjesto druženja, podrške i očuvanja hrvatske tradicije, izabrano je novo vodstvo te su najavljeni važni projekti za budućnost.

Za predsjednika je izabran Tomislav Mišanović, potpredsjednica je Katica Dujić, blagajnik Boris Petrik, zamjenik blagajnika Bruno Petrik, tajnica Sabina Perić, a zamjenica tajnice Viktoria Šimičić. Za članove Nadzornog odbora izabrani su Mario Šimičić, Megi Mišanović, Saša Gavran, Gordana Šimić i Zlata Jurišić.

Skupštinu je, na zamolbu članova, vodio Igor Lacković, predsjednik Hrvatskog svjetskog kongresa. Čestitao je novoizabranom vodstvu, poželio im uspješan mandat te pozvao sve nazočne na Hrvatske svjetske igre, koje će se sljedeće godine održati u Mostaru od 27. do 31. srpnja. Nekoliko članova Šokadije redoviti su sudionici ovih igara, pa je vijest primljena s velikim zadovoljstvom.

Dosadašnji tajnik Mario Šimičić podnio je iscrpan izvještaj u kojem je naglasio stabilnu financijsku situaciju društva te najavio važan projekt — monografiju Šokadije, koja je u pripremi i obuhvatit će 20 godina djelovanja društva, koje sljedeće godine slavi svoju 20. obljetnicu postojanja. Prisjetio se i prijašnjih vodstava koja su kroz dva desetljeća gradila Šokadiju te pozvao sve članove i prijatelje da dostave fotografije, tekstove, letke i druge materijale kako bi monografija bila što bogatija i potpunija.

Skupština je jednoglasno izglasala i novo ime društva — Hrvatski centar Šokadija, čime se želi naglasiti širi kulturni i društveni karakter organizacije. Sve odluke donesene su jednoglasno, što potvrđuje iznimnu slogu, povjerenje i pozitivnu atmosferu koja vlada među članovima.

U svom obraćanju, dosadašnja predsjednica Viktoria Šimičić osvrnula se na intenzivan rad u protekle dvije godine te istaknula kako je Šokadija u tom razdoblju provela niz vrijednih kulturnih aktivnosti. Posebno je izdvojila radionice zlatoveza i predstavljanja knjiga hrvatskih autora, kao i brojne nastupe u Beču i izvan Austrije kojima se promovira hrvatska folklorna tradicija. Među najvažnijim događajima naglasila je tradicionalne Šokačke divane, godišnje okupljanje Hrvata iz cijele Austrije, te pozvala da se putem društvenih mreža i usmene predaje dodatno podrži važna uloga dječjeg folklora Lončići, koji okuplja najmlađe čuvare hrvatske baštine.

Dodala je i kako u sklopu društva djeluje folklorna sekcija, odnosno folklorna skupina koju vodi iskusni i strastveni zaljubljenik u folklor, don Nikola Vidović, čiji rad značajno doprinosi kvaliteti i prepoznatljivosti Šokadije.

Novi predsjednik Tomislav Mišanović zahvalio je na ukazanom povjerenju te istaknuo kako je dugi niz godina aktivan u Šokadiji. Naglasio je da mu je želja da se uspješan rad, dobra atmosfera i prepoznatljiv duh Šokadije nastave, uz još snažnije uključivanje mladih i očuvanje hrvatske baštine.

Dopredsjednica Hrvatskog svjetskog kongresa u Austriji, Anamarija Manestar, pozdravila je inicijativu za izradu monografije, istaknuvši kako dobro razumije zahtjevnost takvog projekta, budući da je HSK u Austriji četiri godine radio na knjizi Hrvati i hrvatske udruge u Austriji. Naglasila je kako je zajedništvo temeljna i najvažnija vrijednost hrvatske zajednice u Austriji.

Nakon službenog dijela skupštine uslijedilo je zajedničko fotografiranje, a potom i ugodan nastavak večeri onako kako je to u Šokadiji uobičajeno — toplo, prijateljski i ispunjeno zajedništvom.

U prostorijama ovog malog društva, gdje su djeca koja danas čine vodstvo odrasla, a stariji dočekali svoje mirovine, čuvaju se korijeni koji se ponosno nose u budućnost i poželimo im svu sreću na tom putu.
Anamarija Manestar

Dođite na proslavu Dana državnosti u Gornju Austriju, u Linz. 🇭🇷
12/06/2026

Dođite na proslavu Dana državnosti u Gornju Austriju, u Linz. 🇭🇷

Slavonijo, ja sam tvoje dijete  🇭🇷❤️
12/06/2026

Slavonijo, ja sam tvoje dijete 🇭🇷❤️

Proslava Dana državnosti u BečuHrvati i Hrvatice u Beču svečano su obilježili Dan državnosti u prelijepim prostorijama G...
12/06/2026

Proslava Dana državnosti u Beču

Hrvati i Hrvatice u Beču svečano su obilježili Dan državnosti u prelijepim prostorijama Gloriette, povijesnog zdanja iz 18. stoljeća, koje je dala izgraditi carica Marija Terezija. Ovo impresivno zdanje, smješteno na brežuljku iznad Schönbrunna,-,„Lijepog izvora“, kako glasi njegov hrvatski prijevod- oduševljava svojom raskošnom arhitekturom i prekrasnim pogledom na dvorac Schönbrunn, jedan od najpoznatijih simbola Beča.

Vrijedan doprinos zajednici ove je godine predstavljao dolazak ministra obrane i hrvatskog branitelja Ivana Anušića.

Nakon službenog dijela uslijedio je nezaboravan after party — onaj pravi, hrvatski, kada se pjeva iz srca i kada se domovina osjeti u svakom stihu.
Dugo je pod visokim stropovima Gloriette odjekivala hrvatska pjesma, a i naš najnekonvencionalniji veleposlanik uklopio se u ritam zajedništva, dok je sve dodatno uljepšala naša hrvatska zajednica poznata po lijepom pjevanju.🇭🇷

Glazba koja spaja 🇭🇷🇦🇹

Ako ti se u noći javi misao koja te ne pušta, to nije misao, to je put koji te zove.Hrvatska 🇭🇷
08/06/2026

Ako ti se u noći javi misao koja te ne pušta, to nije misao, to je put koji te zove.
Hrvatska 🇭🇷

27/05/2026

Austrija bilježi snažan pad broja zahtjeva za azil, ali i dalje godišnje vraća više od deset tisuća ljudi

Austrija je u posljednje dvije godine zabilježila jedan od najizraženijih padova broja zahtjeva za azil u Europskoj uniji, što je otvorilo raspravu o tome koliko su međunarodni dogovori, pojačane kontrole i promjene migracijskih ruta utjecali na novu sliku migracije. Nakon rekordne 2022. godine, kada je u zemlji podneseno više od 112 tisuća zahtjeva, broj je u 2023. pao na oko 58 tisuća, a preliminarni podaci za 2024. pokazuju daljnje smanjenje. Iako brojke nisu najniže od 2014., pad je dovoljno snažan da je promijenio političku dinamiku i potaknuo pitanje

Prema podacima austrijskog Ministarstva unutarnjih poslova, najveći utjecaj na pad broja zahtjeva imao je dogovor između Austrije, Srbije i Europske unije krajem 2022. godine, kojim je Srbija ukinula bezvizni režim za državljane Indije, Tunisa, Burundija, Kube i još nekoliko zemalja iz kojih je dolazio velik broj migranata.

Prije te promjene, mnogi su putovali legalno u Beograd, a zatim preko Mađarske ili Hrvatske ulazili u EU i tražili azil u Austriji.

Nakon ukidanja bezviznog režima, broj dolazaka iz tih zemalja pao je za više od osamdeset posto, što je imalo trenutan učinak na austrijsku statistiku. Istodobno je ojačana suradnja Austrije i Mađarske, pa su austrijski policajci raspoređeni na mađarsko‑srpsku granicu, gdje sudjeluju u zajedničkim patrolama i razmjeni obavještajnih podataka.

Pojačane kontrole i tehnička oprema koju je Austrija djelomično financirala omogućile su Mađarskoj da smanji broj ilegalnih prelazaka, što je došto je dodatno utjecalo na smanjenje broja ljudi koji uspijevaju doći do austrijske granice. Time su se migracijski tokovi preusmjerili prema drugim rutama, ponajprije prema Italiji i Grčkoj, što potvrđuju i podaci Frontexa.Statistika po nacionalnostima dodatno potvrđuje promjene u migracijskim tokovima. Tijekom 2022. godine najveći broj zahtjeva za azil u Austriji podnijeli su državljani Afganistana, s oko 24.000 zahtjeva, zatim Sirijci s približno 19.000, Indijci s oko 18.000, Turci s oko 10.000 te državljani Tunisa s oko 6.000 zahtjeva. Nakon ukidanja bezviznog režima i pojačanih kontrola, broj zahtjeva iz Indije i Tunisa u 2023. godini pao je za više od devedeset posto, dok su Afganistanci i Sirijci ostali među najbrojnijim podnositeljima zahtjeva, ali s osjetno manjim ukupnim brojem. U 2024. godini najviše zahtjeva podnose državljani Afganistana, Sirije i Turske, dok su zemlje koje su ranije dominirale statistikom gotovo nestale iz austrijskih podataka.
Iako se broj novih zahtjeva smanjuje, Austrija i dalje godišnje vraća između deset i trinaest tisuća ljudi u njihove matične zemlje. Riječ je o kombinaciji prisilnih deportacija, dobrovoljnih povrataka i tzv. Dublin transfera, odnosno povrataka u prvu EU državu u koju je osoba ušla. Najveći broj povrataka odnosi se na zemlje koje se smatraju sigurnima, poput Indije, Pakistana, Maroka, Alžira, Gruzije, Moldavije, Srbije, Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije. U te zemlje Austrija vraća odbijene tražitelje azila, osobe koje su počinile kaznena djela ili one koji dobrovoljno prihvate povratak uz financijski poticaj. Dobrovoljni povratci čine nekoliko tisuća slučajeva godišnje i najčešće uključuju ljude koji žele natrag zbog obitelji, imovine ili osobnih razloga.
S druge strane, Austrija ne vraća ljude u Siriju, Afganistan, Jemen, Somaliju i druge ratne zone. Povratci u te zemlje su ili potpuno zabranjeni ili se događaju u iznimno rijetkim dobrovoljnim slučajevima, obično u desecima godišnje. To znači da se iz Austrije u Siriju i Afganistan vraća manje od jedan posto ljudi koji su ondje rođeni, dok se većina povrataka odnosi na zemlje koje se smatraju sigurnima. Usporedbe radi, iz Austrije se godišnje vrati četiri do šest tisuća ljudi prisilno, tri do pet tisuća dobrovoljno i tri do četiri tisuće kroz Dublin sustav, što ukupno čini više od deset tisuća povrataka godišnje.
Unatoč padu broja zahtjeva za azil, Austrija i dalje ostaje među državama s najvećim brojem zahtjeva po glavi stanovnika u Europskoj uniji, što pokazuje da migracijski pritisak nije nestao, nego se samo promijenio. Stručnjaci upozoravaju da se migracijske rute brzo prilagođavaju političkim odlukama i da se trendovi mogu ponovno promijeniti, ovisno o situaciji u zemljama porijekla, regionalnim dogovorima i sigurnosnim okolnostima na granicama EU. Austrijska vlada najavljuje nastavak politike međunarodne suradnje i pojačanog nadzora granica, dok organizacije za ljudska prava upozoravaju na potrebu poštivanja međunarodnih konvencija i humanitarnih standarda. Iako se političke interpretacije razlikuju, jedno je jasno: pad broja zahtjeva za azil u Austriji rezultat je kombinacije regionalnih dogovora, promjene viznih režima, pojačanog nadzora granica i preusmjeravanja migracijskih tokova, dok se istodobno veliki broj ljudi i dalje vraća u zemlje koje se smatraju sigurnima, što Austriju svrstava među

Počasni konzul RH u Grazu dr. Nikolaus Hermann i potpredsjednik HSK‑a u Austriji Franjo Raštigorac položili su vijenac u...
16/05/2026

Počasni konzul RH u Grazu dr. Nikolaus Hermann i potpredsjednik HSK‑a u Austriji Franjo Raštigorac položili su vijenac u Bleiburgu, odajući počast žrtvama i čuvajući sjećanje na hrvatsku povijest stradanja. 🇭🇷

Lelek haben sich mit ihren starken Vocals und dem Song “Andromeda” erfolgreich für das Eurovision‑Finale qualifiziert!  ...
13/05/2026

Lelek haben sich mit ihren starken Vocals und dem Song “Andromeda” erfolgreich für das Eurovision‑Finale qualifiziert!

Der Beitrag spricht über Stärke, Identität und die Traumata, die Frauen auf dem Balkan, besonders katholische Frauen aus Bosnien und Herzegowina während der osmanischen Zeit erlebt haben.

Der Name “Andromeda” symbolisiert eine Frau, die für die Entscheidungen anderer geopfert, ausgesetzt und bestraft wurde.

In der griechischen Mythologie war Andromeda an einen Felsen gekettet, unschuldig, verletzlich und dem Schicksal ausgeliefert.
Diese Symbolik verbindet sich stark mit den historischen Erfahrungen vieler Frauen dieser Region.

Lelek bringen diese Geschichte mit kraftvollen Stimmen, moderner Energie und beeindruckender Präsenz auf die Eurovision‑Bühne. Kroatien kann wirklich stolz sein🇭🇷

🇭🇷Croatia! Idemo u finale🔥🎶🥳❤️ Bravo Lelek👏
Navijamo dalje!

30. travnja obilježavamo spomendan Zrinskog i Frankopana, dan njihove žrtve i vjernosti domoviniZrinsko frankopanska uro...
30/04/2026

30. travnja obilježavamo spomendan Zrinskog i Frankopana, dan njihove žrtve i vjernosti domovini

Zrinsko frankopanska urota kao borba za zemlju koju je car bio spreman prepustiti tuđoj volji

Zrinsko frankopanska urota nije bila pobuna protiv cara, nego posljednji pokušaj da se obrani zemlja koja je pred očima vlastitog vladara polako klizila prema tuđoj moći. Hrvatsko ugarsko plemstvo živjelo je na granici gdje se svaka odluka iz Beča osjećala kao teret ili olakšanje, gdje se svaka pogreška plaćala životima. U takvim okolnostima otpor nije bio politička ambicija nego moralna obaveza.

Car Leopold I. između pobožnosti i tišine

Suvremenici su cara Leopolda I. nazivali der fromme Kaiser i der stille Kaiser.
Bio je duboko religiozan, ali neodlučan; sklon dugim promišljanjima, ali spor u djelovanju. Njegova politika prema Osmanlijama bila je puna proturječja i teško shvatljiva onima koji su živjeli na granici.
Govorio je da želi braniti kršćanstvo, a potpisao je mir u Vasváru kojim je Osmanlijama ostavio osvojene teritorije.

Govorio je da cijeni žrtvu hrvatskih i ugarskih velikaša, a odbio je braniti Novi Zrin, utvrdu koju je Nikola Zrinski izgradio vlastitim sredstvima.Govorio je da poštuje staleška prava, a donosio je ključne odluke bez Sabora i bana.Za Zrinske i Frankopane to je značilo samo jedno, da je car bio spreman žrtvovati Hrvatsku radi mira u središtu Monarhije.

Tiho potkopavanje političke autonomije

Habsburška Monarhija nije otvoreno ukinula hrvatsku autonomiju, ali ju je postupno slabila. Ignoriranje Sabora i bana, uvođenje centralizacije, oduzimanje posjeda i pretvaranje Hrvatske u tampon zonu polako su, ali sigurno, potkopavali njezin položaj.
Zemlja koja je stoljećima bila štit Europe postajala je periferija, a njezini branitelji smetnja, a ne oslonac.

Zašto su Zrinski vjerovali u ofenzivu

Zrinski su bili ratnici po tradiciji i uvjerenju. Vjerovali su da se Osmanlije može zaustaviti samo napadom, a ne pregovorima.

Nikola Zrinski, Petrov brat, bio je jedan od najistaknutijih protuturskih vojskovođa svoga vremena. Njegova smrt i pad Novog Zrina, koji car nije želio braniti. pokazali su da Beč ne dijeli njihovu viziju obrane. Kad je car zabranio pomoć Novom Zrinu, Zrinski su shvatili da su prepušteni sami sebi.

Urota je tada postala borba za opstanak zemlje, a ne politički proračun.

Urota kao odgovor na izdaju i poniženje

Urota nije nastala iz želje da se ruši Monarhija, nego iz osjećaja da je Monarhija napustila one koji su je stoljećima branili.
Mir u Vasváru doživljen je kao izdaja, pad Novog Zrina kao poniženje, a centralizacija kao gašenje autonomije. Zrinski i Frankopan tražili su saveznike ondje gdje ih je još bilo, u Francuskoj, Veneciji i Poljskoj.

Zašto su pogubljeni

Njihova smrt nije bila pravna presuda nego politička egzekucija. Habsburzi su ih uklonili jer su bili previše samostalni, previše popularni i previše vojno sposobni. Bili su posljednja prepreka apsolutizmu Leopolda I. i dokaz da car ne kontrolira vlastito plemstvo. Njihovim pogubljenjem slomljena je moć hrvatsko ugarskog plemstva i uklonjena zadnja brana centralizaciji.

Zaključak

Zrinsko frankopanska urota bila je posljednji pokušaj da se obrani zemlja koju je car bio spreman prepustiti, da se sačuva politička autonomija koju je car potkopavao i da se zaštiti granica koju je car zanemario. Njihova smrt nije bila kazna za izdaju, nego cijena koju su platili jer su se usudili braniti ono što je Monarhija bila spremna žrtvovati.Njihova žrtva postala je simbol tek stoljećima kasnije, ali njezina poruka ostala je jednako snažna.

Navik on živi ki zgine pošteno

Anamarija Manestar

Hrvatski svjetski kongres poziva na sudjelovanje u obilježavanju Tjedna Hrvata izvan Republike Hrvatske! 🇭🇷
22/04/2026

Hrvatski svjetski kongres poziva na sudjelovanje u obilježavanju Tjedna Hrvata izvan Republike Hrvatske! 🇭🇷

Hrvatski svjetski kongres poziva na sudjelovanje u obilježavanju Tjedna Hrvata izvan Republike Hrvatske! 🇭🇷

Poštovani članovi i prijatelji,

Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, temeljem odluke Hrvatskoga sabora, pokreće obilježavanje Tjedna Hrvata izvan Republike Hrvatske, koji će se svake godine održavati u posljednjem tjednu svibnja. Ove godine manifestacija se po prvi put obilježava od 25. do 31. svibnja 2026.

Kao dio globalne hrvatske zajednice, Hrvatski svjetski kongres s ponosom podržava ovu inicijativu te poziva sve svoje članove, udruge i zajednice diljem svijeta da se uključe u obilježavanje ovog važnog tjedna posvećenog hrvatskom iseljeništvu, Hrvatima u BiH i hrvatskim manjinama u Europi.

Poziv Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH – pošaljite svoj video-pozdrav!
Središnji ured poziva sve hrvatske zajednice da snime kratki video-pozdrav (do 1 minute, format 16:9), dostavite putem e-pošte na [email protected]
ili putem aplikacije WhatsApp na broj +385 99 531 2311 – najkasnije do 30. travnja 2026. godine.

Uz video-pozdrav, dobrodošli su i dodatni materijali — fotografije, snimke aktivnosti, projekata i događanja — kako bi se što bolje predstavio rad hrvatskih zajednica širom svijeta.

Hrvatski svjetski kongres zahvaljuje svim članovima i partnerima na predanom radu u očuvanju hrvatskog identiteta, kulture i jezika te na jačanju povezanosti među Hrvatima izvan domovine. Vaš doprinos je iznimno vrijedan i ponosno ga želimo predstaviti u okviru ove nacionalne manifestacije koju organizira Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Detaljan program događanja bit će uskoro objavljen na mrežnim stranicama Središnjeg državnog ureda.

🇭🇷 Zajedno, gdje god bili.

Adresse

Schwindgasse 14
Wien
1040

Benachrichtigungen

Lassen Sie sich von uns eine E-Mail senden und seien Sie der erste der Neuigkeiten und Aktionen von Hrvatski svjetski kongres u Austriji erfährt. Ihre E-Mail-Adresse wird nicht für andere Zwecke verwendet und Sie können sich jederzeit abmelden.

Teilen