21/10/2025
Napomena - duži tekst
Dragi pratitelji,
danas sam gostovao na HRT Radio Sljeme u emisiji "Gradska posla" na temu stanja u GPZ - Opskrba zajedno s novinarom Jutarnjeg lista Vedranom Marjanovićem koji se također bavi ovom tematikom.
Žao mi je što se nije odazvao nitko iz GPZ - Opskrba, uz obrazloženje da gđa Dina Dogan i ja lažemo, a vezano za našu subotnju press konferenciju koja je imala velik odjek u javnosti.
Ako smo zaista iznijeli netočne podatke, ne vidim nikakav problem da je netko došao u emisiju i demantirao naše tvrdnje. Ili možda ipak ne lažemo kako navode, već iznosimo provjerene i dokumentirane informacije? 😉
Ono što sam danas želio jest postaviti nekoliko pitanja uživo u eteru nekome iz GPZ - Opskrba, no budući da to nije bilo moguće, postavit ću ih ovdje, jer se radi o temi od iznimnog javnog interesa i odgovornosti prema građanima Zagreba.
Poznato je da su se odgovorni za nabavu plina odlučili riskirati s tržišnom cijenom zbog tada povoljne situacije početkom 2021. godine, kada je cijena iznosila 27 eura po megavatsatu, a prodavala se krajnjim korisnicima po 40 eura.
Umjesto nastavka prakse nabave plina po fiksnoj cijeni – koja je donosila manju, ali stabilnu dobit tvrtki – odlučili su se za nabavku po tržišnim cijenama što se pokazalo kao katastrofalno loša odluka jer je u listopadu 2021. plin na svjetskim burzama dosegnuto cijenu od 140 eura po megavatsatu.
Zbog toga se nameću sljedeća pitanja za gradonačelnika, njegove zamjenike, Zagrebački holding i partnere iz SDP-a i Možemo:
Ako je, kako tvrdite, za gubitke kriva bivša uprava, zašto je od dvije odgovorne osobe samo jedna smijenjena (g. Pirija), dok druga, g. Bačelić (po svemu sudeći s većom odgovornošću) nije? Zar se ne bi trebali onda sankcionirati svi, a ne samo „nepodobni“?
Zašto u procedurama nabave plina po tržišnim cijenama nije bila jasno propisana obveza hedgiranja (zaključavanja nabavne cijene), što bi značajno smanjilo štetu koja se sada procjenjuje na oko 200 milijuna eura? Ako je ta obveza i bila propisana, kako je moguće da se nije poštovala?
Zašto GPZ - Opskrba ima samo jednog dobavljača plina (PPD Zagreb), umjesto više njih, kako bi se rizik raspodijelio i zaštitila stabilnost poslovanja?
Kako komentirate činjenicu da je HERA poništila prvi natječaj za javnu opskrbu plinom, čime je GPZ - Opskrba dobila novu priliku – što ostavlja dojam da vam se dala prilika da ublažite posljedice ranijih propusta?
Nakon što je tvrtka izgubila i drugi natječaj te opskrbu plinom za 290.000 korisnika, izjavili ste da su „veliki potrošači“ vaš glavni fokus. Ako je tome tako, postavljam dodatna pitanja:
Kako objašnjavate slanje 5 milijuna eura uvećanih faktura velikim kupcima, mimo važećih ugovora s dogovorenim cijenama plina i kasnije tužbe protiv onih koji to nisu željeli platiti?
Jesu li ti iznosi uopće prikazani u poslovnim prihodima, i ako jesu – temeljem čega?
Ako su vam veliki kupci fokus, kako je moguće da ste izgubili opskrbu plinom u Samoboru, Svetoj Nedelji, Rijeci, Bjelovaru i – što je posebno zabrinjavajuće – u gradskim ustanovama Grada Zagreba?
Zašto se niste javili na natječaj za opskrbu plinom Središnjeg državnog ureda (vrijedan 46 milijuna eura bez PDV-a), iako ste imali spremnu garanciju?
Je li točno da se s unosom složene dokumentacije za natječaj započelo s nedovoljnih 50 minuta prije isteka roka, a prema nalogu nadređenih?
Ako jest, zašto je tada pokrenut disciplinski postupak protiv referenta koji je samo izvršavao nalog nadređenih?
I naposljetku, kako komentirate navodno slanje 70.000 ugovora kućanstvima koja su već ugovorno vezana za drugog opskrbljivača, što bi moglo predstavljati kršenje GDPR-a?
Prema svemu navedenom, čini se da u GPZ - Opskrbi postoje ozbiljni problemi u upravljanju, odgovornosti i transparentnosti.
Ne tvrdim da svi lažete kao što vi tvrdite za gđu. Dogan i mene, ali smatram da javnost nije dobila potpune i jasne odgovore, i da se izbjegava suočavanje s činjenicama.
To, nažalost, potvrđuje dojam da je današnja gradska uprava od bivše naslijedila netransparentnost i podigla je na novu razinu.